Студопедия

Главная страница Случайная страница

Разделы сайта

АвтомобилиАстрономияБиологияГеографияДом и садДругие языкиДругоеИнформатикаИсторияКультураЛитератураЛогикаМатематикаМедицинаМеталлургияМеханикаОбразованиеОхрана трудаПедагогикаПолитикаПравоПсихологияРелигияРиторикаСоциологияСпортСтроительствоТехнологияТуризмФизикаФилософияФинансыХимияЧерчениеЭкологияЭкономикаЭлектроника






Plavi orkestar






(Sarajevo)

 

Sredinom osamdesetih godina Plavi orkestar se nametnuo kao najveć a tinejdž erska atrakcija u SFRJ. Udarnu postavu grupe č inili u Saš a Loš ić Loš a, pevač i autor već ine materijala, gitarista Mladen Pavič ić Pava i brać a blizanci basista Samir Ć eramida Cera i bubnjar Admir Ć eramida Cera II.

Saš a Loš ić (rođ en 1964) je kao gimnazijalac 1981. godine osnovao sastav Š evin orkestar u kome su još bili gitarista Srđ an Croš njar, basista Gordan Dž amonja i bubnjar Admir Ć eramida Cera II. Sledeć e godine grupa menja ime u Plavi orkestar, Loš a prelazi u sarajevsku gimnaziju i u novom razredu ipoznaje gitaristu Mladena Pavič ić a koji je u to vreme već imao određ enu afirmaciju jer

je sa grupom Rok apoteka nastupao 1979. godine na koncertu Bijelog dugmeta na beogradskom stadionu JNA. Sa popularnoš ć u ska muzike Pavina Rok apoteka je promenila ž anr i ime u Super 98. Sa njima se Pava lojavio na Omladinskom festivalu u Subotici 1981 godine, ali nisu uš li ni u finale. Pava je zatim preš ao u pop grupu Mali princ, a iz nje u sastav Pauk iz Zavidović a. Sa njima je snimio LP " Mumije laž u" (Suzy 1982.). Buduć i da je zbog proba svakog vikenda putovao u Zavidović e, to je smetalo njegovim roditeljima i na njihov nagovor napuš ta grupu. Krać e vreme je sa basistom Samirom Ć eramidom svirao u grupi Elvis J Kurtovich, pa u Bonton Baji i grupi Kazablanka, da bi 1983. godine preš ao u Plavi orkestar. Do dogovora je doš lo na koncertu grupe Siluete u Sarajevu, ali su se i pre toga on i Loš a intenzivno druž ili, tako da su neš to ranije, u č etvrtom gimnazije, zajednič ki napisali pesmu " Suada" koja je predstavljala pop varijantu novog primitivizma. Dosta iskusniji, Pava je izdejstvovao da iz grupe odu basista i gitarista, jer mu je bilo jasno da su oni samo prolaznici kroz muziku.

Pred leto 1983. godine postava se dolaskom basiste Samira Ć eramide konač no ustaljuje. On je pre toga bio u Zabranjenom puš enju, a kako su brać a blizanci ž eleli da budu zajed­no, bilo ga je lako nagovoriti da pređ e u grupu. U toj postavi su poč eli da sviraju na neš to već im koncertima, bili su predgrupa Ribljoj č orbi i sastavu Leb i sol, š to ih je dovelo pred oč i recenzenata. Osvrti vezani za njihove nastupe najč eš ć e su bili porazni, š to je još viš e demoralisalo maloduš nog Loš u. Resio je da se povuč e sa scene i da svo­je pesme svira na ž urkama, opsenareć i devojč ice. Entuzijazam ostalih nije dozvolio da na tome ostane, tako da su iznova krenuli sa svirkama. Loš a se u to vreme smrtno za­ljubio u devojku Bucu, pa su mu nove pesme inspirisane jakom emocijom, vratile veru u bavljenje pop muzikom. Na koncertu u sara­jevskom klubu Trasa č uo ih je Bata Vranješ ević iz Laboratorije zvuka, shvatio je kakav diskografski potencijal u njima lež i i pozvao ih je u Beograd na probno snimanje. U studi­ju Enca Lesić a za tri dana su snimili pesme " Soldatski bal", " Goodbye Teens" i " Suada". Planirali su ih za maksi singl ili eventualno debi album. Međ utim, kako su već septem­bra 1983. godine sva č etvorica otiš li u JNA, od toga nije bilo niš ta. Samo su u Skenderiji, sa grupama Bonton Baja i Kongres održ ali oproš tajni koncert. Iz vojske su se prvo vratili Loš a i Pava, septembra 1984 godine. Poma­lo su nastupali, č ekajuć i dolazak brać e. Međ utim, zbog traljavih koncerata, dolazi do svađ e i Pava napuš ta grupu.

U to vreme Loš a poč inje saradnju sa Goranom Marić em, alias Malkolm Muharem, (rođ en 1960 u Visokom) koji je pre toga bio menadž er sastavu Elvis J Kurtovich. lako je Plavi orkestar u tom trenutku stopirao rad, Loš a i Malkolm odlaze u Zagreb i uz pomoć Huseina Hasanefendić a i Rastka Miloš eva iz Parnog valjka rade demo snimke za pesme koje su se kasnije pojavile na njihovom debi albumu. U č itavu aktivnost bio je umeš an i Ivan Fece Firč i, bubnjar iz Novog Sada koji je u to vreme bio u grupi EKV. Loš a je tada pot­pisao preliminarni ugovor sa Jugotonom, taj papir je pokazao Pavi i nagovorio ga da se vrati u grupu. Sa producentom Hasanefendić em, poč etkom 1985. godine krenuli su u snimanje albuma " Soldatski bal". Kao gosti pojavili su se dramaturg Jovan Ć irilov i slikar i publicista Dragoš Kalajić (pevali prateć e vokale u pesmi " Bolje biti pijan nego star"), interpretatorka narodne muzike Nada Obrić (duet u pesmi " Š ta ć e nama š oferima kuć a"), Aki Rahimovski, Jura Stublić, Peđ a D Boy (u pesmi " Stambol, Peš ta, Beč lija"). Firč i je svirao bubnjeve i takođ e pevao prateć e vokale, a glasovno su uč estvovali Marina Perazić i Hamdija Demirović. Posebna paž nja posve­ć ena je omotu koji je urađ en kao rekon­strukcija č uvenog albuma Beatlesa " Sgt. Peppers Lonely Hearts Club Band". Dizajnom omota bavio se Bojan Hadž ihalilović u okviru studija Trio. Č lanovi Plavog orkestra odeveni su u kitnjaste uniforme, na ploč i su petokra­ka, jugoslovenska zastava, č etiri devojke u narodnim noš njama, sedam sekretara SKOJ-a i likovi č etrdeset devet poznatih lič nosti iz jugoslovenske istorije i javnog ž ivota međ u kojima su: Miroslav Krlež a, Petar Petrović Njegoš, Ivo Lola Ribar, Ž eljko Bebek, Goran Bregović, Bata Ž ivojinović, Dž imi Stanić, Slavko Š timac, Lepa Brena, Zuko Dž umhur, Ivo Robić, Vuk Karadž ić, Vladimir Nazor, Oliver Mandić, Mirza Delibaš ić i drugi. Neke lič nosti nisu dale odobrenje da se nađ u na omotu, pa su umesto njihovih slika samo siluete. Pojava debi albuma u proleć e 1985. godine izazvala je pravu tinejdž ersku histeri­ju, nezapamć enu u dotadaš njoj pop muzici. Već u septembru Jugoton je objavio da je prodato 300 000 primeraka ploč e. " Soldatski bal" je postao najtiraž nija debi ploč a u domać oj diskografiji. Svoje tinejdž erske pesme pod uticajem folka, oč igledno su dobro adresirali na tadaš nje adolescente, a paž lji­vo su razradili i imidž: Loš a nije skidao svoj kač ket, slikali su se u patikama sa razvezanim pertlama sto je kod publike podsvesno izazivalo potrebu za zaš titom. Zimi su nosili vojnič ke č izme i pletene vunene č arape " partizanke". U spotu za pesmu " Kad mi kaž eš, paš a" zagrebač kog rež isera Gorana Gajić a, uč estvovale su Sonja Savić, Suzana Manč ić, Tanja Boš ković i Mirjana Bobić. Neke od njih su se i ljubile sa Loš om pred kame­rama. Plavi orkestar je održ ao č itavu seriju rasprodatih nastupa na jugoslovenskoj tur­neji pod nazivom " Bolje biti pijan nego star". Koncerti su im poč injali " Internacionalom", sa ekrana su emitovani dokumentarni snim­ci izgradnje zemlje, a emitovano je i završ no kolo iz dela " Ero s onog svijeta". Na Taš majdanu su 14 septembra imali rasprodat koncert na kome je gostovala Nada Obrić. Neko­liko dana kasnije svirali su na alternativnom festivalu Novi Rock u Ljubljani, gde im se desio prvi incident. Dok su gostovali na Radio Studentu, javili su se sluš aoci koji su rekli kako neć e dozvoliti Orkestru da u Slo­veniji svojom muzikom urade isto š to i u ostalim delovima Jugoslavije i da ć e ih kame­novati na koncertu. U napetoj atmosferi izaš li su da sviraju pred oko 6000 posetilaca. Koncert je proš ao bez incidenata, sem š to je jedna grupa bacala neidentifikovane predmete u pravcu bine i š to su mahali transparentom " Bolje biti ž iv nego mrtav". Konzervativnije strukture bile su provocirane pesmom " Bolje biti pijan nego star", tako da se u medijima vodila duž a polemika za i pro­tiv same grupe. Ubrzo, kao priznanje za uspeh, dobijaju plaketu XI kongresa SSO BIH. Uč estvuju i na festivalima u inostranstvu, maja 1986 godine sviraju u Š vedskoj, zatim nastupaju u Alž iru u gradu Anaba, na festivalu Mediteranskih zemalja. Za njihovo trž iš te licencno je objavljena kaseta sa debi albumom. Održ ali su tri koncerta: na sta­dionu, gradskom trgu i na več eri povodom zatvaranja festivala.

Drugi album " Smrt faš izmu" snimaju opet u Zagrebu. Producenti su Loš a i Pava, a kao gosti uč estvuju violinista Jovan Kolundž ija, Alfi Kabiljo, Usnija Redž epova, italijanski pevač Paolo Marcolini Gazebo, Izolda i Eleonora Barudž ija, klapa Š ibenik, KUD Linđ o iz Dubrovnika, zbor crkve Sveti Josip iz Zagreba, a udaraljke je svirao Đ iđ i Jankelić. Pro­ducent je trebalo da bude Oliver Mandić, ali to nije realizovano, kao ni gostovanje Ive Pogorelić a i Bajage koji su odbili poziv. Na novoj ploč i Plavi orkestar promoviš e takoz­vani nju partizans pravac (termin izmislio Goran Bregović) i koncepciju jugoslovenstva. Glavni inspirator takve ploč e bio je Malkolm Muharem, koji se u to vreme druž io sa ljub­ljanskim alternativnim krugovima, pa je novu fazu Orkestra nazvao " bosanskim umetnič kim eksperimentom". Grupa uč estvuje na več eri rodoljubivih pesama Zagreb feš ta, koje je održ ano pod naslovom " Ž ivi sretna u slobodi" gde su svirali pesmu " U Jevrema sli­ka ta". Zbog nekih, prilič no rogobatnih sti­hova u pesmama " Fa fa faš ista nemoj biti ti (jerbo ć u te ja, draga ubiti)" i " Puteru puteru" na grupu se svalila č itava lavina napada od strane rock kritič ara i kolega. Oš tar tekst povodom te ploč e napisao je i Emir Kusturica. Udaljivš i se od stila debi ploč e, dož iveli su i kod publike drastič an pad popularnosti i tek su u pesmama " Sava tiho teč e" i " Kad si sam druž e moj" zadrž ali fokus na tinejdž ere.

Situacije je bila preglednija kada su kre­nuli na teren. Polovinom marta 1987 godi­ne nastupili su pred polupraznim beograd­skim Sajmiš tem. Posle Beograda, odsvirali su sedam dobrotvornih koncerata za postra­dale od zemljotresa u Bosanskom Grahovu i Kninu, a standardno dobro proš li su na nastupima u Bosni. Još jednu potvrdu svoje narodnjač ke orijentacije Plavi orkestar je dobio od mađ arske svadbarske grupe 2+3, koja je na maternjem jeziku snimila obradu " Bolje biti pijan nego star" i uvrstila je u svoj prigodni repertoar.

Po završ etku druge jugoslovenske turne­je, Malkolm Muharem prestaje da radi sa grupom, a č lanovi grupe se povlač e iz javno­sti. Poč etkom 1988. godine odlaze na turne­ju po SSSR, u Moskvi sviraju osam koncera­ta, u Volgogradu isto toliko. Pojavljuju se u televizijskom š ou programu Ale Pugač ove koji je rež irao cenjeni filmski autor Nikita Mihalkov. Godine 1989. odlaze u Tursku na festival Č esme 89 gde su svirali i kao predgrupa američ koj pevač ici Caki Kan. Zatim su uč estvovali na festivalu u poljskom gradu Sopotu.

LP " Sunce na prozoru" objavljuju juna 1989. godine i njime pokuš avaju da vrate smirenije emocije. Svoj put do publike pro­bila je pesma " Kaja", napravili su i obradu pesme " Let The Sunshine In" iz hipi rock opere " Kosa" U prepevu, pesma se zove " Daj nam sunca", a upotrebljen je tekst iz pozoriš ne postavke " Kose" Ateljea 212. Producent ploč e bio je Saš a Loš ić uz pomoć Kreš imira Klemenč ić a, a gostujuć i muzič ari bili su gitarista Marjan Brkić (ex Prljavo kazališ te i Parni valjak) i klavijaturista Duš ko Mandić (ex Novi fosili). Tokom jeseni 1989 godine odradili su jugoslovensku turneju, ali je reak­cija publika bila za nekoliko stepeni niž a nego ranije.

U proleć e 1991. objavljuju poslednji al­bum " Simpatija" i to za sarajevski Diskoton. Loš a je opet bio autor svih pesama, sem š to je " Rješ ih da se ž enim" komponovao sa Marjanom Brkić em. Produkciju su uradili zajed­no sa Brkić em koji je svirao i klavijature. Na ploč i je još gostovao Sedak Benč ić koji je svi­rao klarinet. Na albumu se naš la obrada starog hita grupe The Mamas and Papas " California Dreamin" koja u naslovu nosi citat partizanske " Ljubi se istok i zapad, ljubi se sjever i jug". U pesmi " Ritam kiš e" koriš ć en je muzič ki citat stare " Rhythm Of The Rain" iz š ezdesetih godina, dok se " Sač uvaj zadnji ples za mene", samo u naslovu referiš e na taj stari hit. Omot je opet radio tim Trio, a umesto slike grupe, na naslovnoj strani naš la se reprodukcija slike " Ljubavni san" Viljema Martensa. Avgusta 1991. godine, u vreme kada su sukobi u Jugoslaviji već poč eli, Plavi orkestar kreć e na turneju u okviru koje su planirali da odsviraju sto dvadeset koncera­ta. Od toga su ostvarili samo nastupe u Srbi­ji, Makedoniji i Bosni. Svirke u Hrvatskoj i Sloveniji otkazane su zbog rata. U to vreme č esto nastupaju na mirovnim koncertima u Sarajevu, Konjicu, Mostaru, Banja Luci, Trebinju.

Rat u Bosni razvejao ih je na razne strane. Loš a se preselio u Ljubljanu, gde se bavi dizajnom i marketingom. Paralelno je nas­tavio da komponuje, tako da se na kompaktu obnovljene Crvene jabuke " U tvojim oč ima" (Croatia Records 1995) nalaze i nje­gove pesme. Sa Jabukom je nastupao na nji­hovim promotivnim koncertima po Hrvat­skoj. Pored toga, napisao je songove za CD Radeta Š erbedž ije " Zaboravi", muziku za pozoriš nu predstavu " Elvis De Luxe" trupe Grapefruit, pesme za hrvatsku pevač icu Severinu, muziku za film " Outsider" reditelja Andreja Koš aka i pesmu koja je predstavlja­la Sloveniju na izboru za Pesmu Evrovizije 97 u izvođ enju glumice Tanje Ribič. Cera I ostao je u Sarajevu, 1996. godine je otvorio kafić " Č itluk han". Cera II ž ivi u Parizu gde je sa grupom Ovedream (koju č ine č lanovi bivš ih sarajevskih demo grupa) objavio CD " Overdream" (Initial 1996.), a snimili su i CD " Fildž an viš ka" zagrebač ke verzije Zabranje­nog puš enja. Cera II je uč estvovao na sni­manju CD-a " Ruž e u asfaltu" grupe Teš ka industrija, a radio je i kao koproducent i aranž er sa CD francuske pevač ice Aleksandre Ros. Po izbijanju rata Pava je doš ao u Srbi­ju, nekoliko puta je nastupao sa beograd­skim Zabranjenim puš enjem, a zatim je oti­š ao u Kanadu gde radi kao studijski muzi­č ar. Na Loš inu inicijativu Croatia Records je objavila dva kompilacijska CD-a " Everblue", na kojima se pored starih hitova nalaze i č etiri ranije neobjavljena snimka: demo za " Suadu", " Zarazi me", " 0 la la" i " Mladene".

U jesen 1997 godine Loš ić i brać a Ć eramida su pristupili realizaciji povratnič ke ploč e pod radnim naslovom " Rapsodija u plavom" Na ploč i ć e se nać i jedanaest Loš ić evih pesama i jedna basiste Ć eramide.






© 2023 :: MyLektsii.ru :: Мои Лекции
Все материалы представленные на сайте исключительно с целью ознакомления читателями и не преследуют коммерческих целей или нарушение авторских прав.
Копирование текстов разрешено только с указанием индексируемой ссылки на источник.