DEDIĆ ARSEN

(Zagreb)

Arsen Dedić je autentič an zač etnik autor­ske pesme i literarne š ansone. Svojim radom je izvrš io posredan, ali znač ajan uticaj na rock scenu u Jugoslaviji. Rođ en je 1938 u Š ibeniku, a muziku poč inje da uč i u osmoj godini Već sa petnaest godina svira u kaza­liš nom orkestru i sa ocem u Š ibenskoj naro­dnoj glazbi. Paralelno je u muzič koj š koli uč io flautu Sredinom pedesetih godina poč inje da objavljuje poeziju u " Poletu", " Knjiž evnim novinama" i splitskom " Vidiku". Po završ etku gimnazije 1957 godine seli se u Zagreb, upisuje Pravni fakultet i srednju muzič ku š kolu, a zatim i Muzič ku akademi­ju na kojoj diplomira 1964 godine. Krajem pedesetih, Dedić poč inje sa svojim prvim kompozitorskim radovima vezanim za kla­sič nu muziku, ali piš e i tekstove za zabavnu muziku pod pseudonimom Igor Krimov Ujedno pristupa vokalnim grupama Prima, Syrinx, Zagrebač ki vokalni kvartet i Melos, otkrivajuć i bogatstvo š ansone i kancone Sa njima snima ploč e na kojima su prepevi stranih hitova. Prvu ploč u objavio je sa ljub­ljanskim Dixieland ansamblom i na njoj su " Zapleš i tvist", prepev " Let's twist again" Č abi Č ekera (Chubby Checker) i " Rođ ena za mene" ili " Nata per me" Adriana Ć elentana (Adriano Celentano). Godine 1961. otkriva italijanskog autora Đ ina Paolija (Gino Paoli), dož ivljava " š ok identifikacije" koji ć e uticati na jač anje autorske sigurnosti tokom daljeg rada. Kao kompletan autor prvi put se pred­stavlja 1963. godine kada na Splitskom fes­tivalu izvodi pesmu " Onaj dan". Zatim prvi put objavljuje svoju pesmu " Nevoljen", a na tom singlu se nalazi i " Okus soli", obrada Paolijevog hita. Od 1959 do 1964. godine radi kao muzič ki saradnik na TV Zagreb, a zatim prelazi u slobodne umetnike. Tokom š ezdesetih godina karijeru vezuje za festi­vale, niž uć i seriju evergreen kompozicija i odnoseć i nagrade sa lakoć om. Prvi solistič ki koncert održ ao je decembra 1965. godine u beogradskom Domu sindikata Vremenom se povlač i sa festivala i orijentiš e se na sni­manje cenjenih ploč a Prvi LP " Č ovjek kao ja", objavljen 1969. godine, donosi retrospek­tivu najboljih pesama kao š to su " Moderato cantabile", " Kuć a pored mora", " Bit ć eš uvijek moja", " Sve š to znaš o meni" i druge Sledeć i LP " Arsen II" samo potvrđ uje njegove visoke kvalitete, donoseć i " O mladosti", " Ne plač i", " Takvim sjajem mož e sjati". Dupli album " Homo volans" objavljen 1973. godine defi­nitivno mu određ uje centralnu kantautorsku poziciju kroz pesme " Tvoje njež ne godine", " Laku noć muzič ari", " Modra rijeka" Unoseć i vremenom u svoju romantiku elemente ironije i satire, Dedić tokom sedamdesetih snima ključ ne autorske ploč e, ali se ogleda i na drugim poljima. Radi ploč e za decu, primenjenu muziku, komponuje na tekstove pesnika, a njegove pesme izvode Drago Mlinarec, Bijelo dugme, Josipa Lisac, Srebrna krila, Zdravko Č olić i mnogi drugi. Takođ e, redovno komponuje za suprugu Gabi Novak koja č esto gostuje na njegovim ploč ama i nastupima. Saradnju sa novim generacija­ma produbljuje tokom osamdesetih radeć i prepeve sa slovenač kog, pesama Andreja Š ifrera, Zorana Predina i drugih. Sa Predinom snima zajednič ku ploč u " Svjedoci prič e" na kojoj se autorski dopunjuju, nudeć i dru­gač ije č itanje svojih ranijih pesama U pesmi " Domovina" pridruž io im se Bora Đ orđ ević sa kojim su 1989 godine zajedno nastupali u viš e navrata.

Godine 1993. Dedić posle duž e pauze objavljuje ploč u " Tihi obrt" na kojoj uz Gabi Novak uč estvuje i njihov sin Matija koji svi­ra klavir U pesmama " Izmeđ u nas rat je stao", " Miris jeftine hrane", " Majka hrabrost", " Mozartova godina 1991." Dedić na ubedljiv nač in poetski prelama ratne refleksije.

Sledeć i CD nudi pomalo neoč ekivanu ret­rospektivu. Naime, Dedić je 1961 godine poč eo da piš e tekstove za dalmatinske pes­me, tako da su neke od njih, kao " Vratija se Š ime", " Maš kare", " Cvite moja", vremenom dobile atribut narodnih. Od 1970. godine poč eo je da komponuje muziku i piš e teks­tove za š ibenske klape, a č esto je radio i na stihove Ujević a, Gulina, Bilić a i drugih. Od oko č etrdeset pesama koje su tako nastale, Dedić je za CD " Ko ovo more platit" napravio izbor od dvadeset dalmatinskih pesama snimljenih od 1973. do 1995. godine. Uz njega i Gabi pevaju klape Š ibenik, Bonaca, Maslina, Nostalgija, Kalafat. Godine 1997. objavljuje CD " Ministarstvo" i u pesmama " Tvoje tijelo, moja kuć a", " Ministarstvo stra­ha", " Ratni profiteri" i drugim gradi gorku, ali emotivnu atmosferu slič nu onoj koju je zabelež io na ploč i " Tihi obrt".

Tokom karijere, Dedić je pisao muziku za pozoriš te, film i TV drame. Godine 1968 glumio je u filmu " Viš nja na Taš majdanu" reditelja Stoleta Janković a. Prvu knjigu poe­zije " Brod u boci" Dedić je objavio 1971. go­dine i ona je dož ivela brojna izdanja i impre­sivan tiraž od osamdeset hiljada primeraka, š to ne treba da č udi, buduć i da je pesma " Ne daj se Ines" bila prihvać ena od svih generacija. Sa Matijom Skurjenijem je objavio knjigu za decu " Zamiš ljeno pristaniš te" (1975), pa " Narodne pjesme" (1979.), " Canto e poesia" (1983), sa fotografom Tomi­slavom Rastić em " Zagreb i ja se volimo tajno" (1986.) i " Hotel Balkan" Publicista Igor Mandić je 1983 godine o njemu objavio knjigu " Arsen" Krajem 1997. godine Dedić je obja­vio knjigu " Stihovi" u kojoj su sakupljeni materijali iz njegovih prethodnih knjiga, kao i nove pesme. Za svoj rad Dedić je dobio broj­ne nagrade od kojih su posebno cenjene italijanske I premi Tenco i Jacques Brel za dopri­nos autorskoj pesmi u Evropi. Dedić se bavi slikarstvom, ali retko izlaž e.