Ristovski Lazar 11 страница

inspirisanih aktulenim politič kim trenutkom, tu su i dobro prihvać ene " Več na loviš ta" i " Ustani i kreni". CD kao bonus donosi pet pesama sa prethodnih ploč a

U leto 1996. godine gitarista Goksi odlazi u vojsku a zamenjuje ga Igor Panić sa kojim krajem 1997. godine snimaju novu ploč u " Kao da nič ega nije ni bilo" u produkciji Igo­ra Borojević a. Pored novih pesama tu se naš la i obrada " Teenage kicks" sastava Under-tones. Ploč u su snimili u studiju Fabrika koji su otvorili sa Igorom Borojević em

Diskografija

" Lepa kaseta" (Delirijum 1991, kaseta) " Hej, mornari" (Carlo records 1992) " Spremanje ribljeg gulaš a zahteva visoku koncen­traciju" (Metropolis 1994.) " Straš ni sud" (Metropolis 1995.)

DZUKELE

(Subotica)

Tokom 1991 godine u Subotici je delo-vala grupa Feniks koju su č inili Dragan Neorč ić Draž a, bas. Slobodan Vukosavljević Bane, gitara i vokal i Rudolf Aleksić, bubanj Aprila 1992. godine priključ uje im se gita­rista Leonid Pilipović (ex Allegro) i rade pod

Dž ukele

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

FAMILIJA

imenom Feniks 39 Leta 1992. godine me-njaju ime u Dž ukele i snimaju pet svojih pe-sama na osnovu kojih nastupaju na Gitari-jadi u Zaječ aru 1993. godine To im obezbe-đ uje prvu medijsku prezentaciju. Februara 1994 godine nastupaju na manifestaciji Brzi bendovi Srbije, gde uz Gobline bivaju pro­glaš eni za otkrić e godine

Svoj rock'n'roll zasnovan na gitarskom zvuku zvanič no su predstavili maja 1994. godine kada objavljuju debi kasetu " Gleda­juć i u mrak". Sa nje se izdvajaju pesme " Most", " Amerika", " Energija", " Ne mogu da pobegnem". Autor tekstova je Bane Vuko-savljević, a muziku su radili zajedno. Na de­biju se naš la obrada pesme " Next To You" sa prvog albuma grupe Police. U njihovoj verzi­ji pesma se zove " Opasan grad". U pesmi " Amerika" upotrebili su pola stiha iz pesme " Pit i to je Amerika" sastava Azra. Novi mate­rijal promoviš u na koncertima sve do decem­bra 1994. godine kada Bane i Draž a odlaze u vojsku Grupa pauzira godinu dana, a Le'onid Pilipović prelazi u Gobline i uč estvu­je na snimanju njihovog albuma " U mag-novenju" Decembra 1995. godine Dž ukele nastavljaju sa radom u originalnoj postavi. Aprila 1996. godine izlazi im CD " Gledajuć i u mrak". Krajem juna nastupaju na Zgaga rock festivalu u mestu Hotič pri Litji u blizi­ni Ljubljane Posle te svirke grupu napuš ta Rudolf Aleksić, a zamenjuje ga Vlada Š ar-č ević (ex Marseljeza) Krajem 1997 godine Dž ukele su za Metropolis Records snimile CD " Zubato sunce"

Pored aktivnosti u okviru grupe, Leonid Pilipović je u javnosti poznat i pod imenom Leo fon Punkerstein a bavi se stripom, ilus­tracijama, grafikom, dizajnom i skicama za tattoo Krajem 1996, godine diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizaj­na u Beogradu. Prvi strip je objavio 1988. godine u listu " Mladost". Radio je i za " Patak", " Tron", " Patagoniju" a objavljivao je i u već em broju domać ih fanzina. U Holandiji je zas­tupljen u antiratnim strip-izdanjima " Human dignitv is vulnerable" i " Signed By War" koje je kompilovao Novosađ anin u egzilu Momir Stoš ić Moki. Pilipović je samostalno izlagao u Beogradu, Novom Sadu i Subotici a grup­no u zemlji i inostranstvu Radio je omote za CD Dž ukela, Električ nog orgazma (" Zaš to da ne") i Goblina (" U magnovenju").

Diskografija

" Gledajuć i u mrak" (Metropolis 1994)

EVA BRAUN

(Beč ej)

Do pojave grupe Eva Braun vojvođ anski grad Beč ej nije postojao na rock mapama Č etiri druga: Milan Glavaš ki (gitara, vokal), Petar Dolinka (gitara, vokal), Goran Vasović (bas, vokal) i Ljuba Rajić (bubnjevi) poč eli su da sluš aju muziku posle smrti Dž ona Leno-na. U to vreme poč eli su da komponuju, a prve demo snimke uradili su 1985. godine. Zvanič no grupu Eva Braun osnovali su u pro-leć e 1991 godine.

Eva Braun

Već sledeć e zime ulaze u novosadski stu­dio DO RE Ml i snimaju debi " Prisluš kivanje" koji se pojavio u prodaji 5. oktobra 1992. godine, tač no na dan kada je obelež avana tridesetogodiš njica izlaska prve ploč e The Beatlesa. LP su producirali sa Predragom Pejić em, ponudivš i prijemč ive pesme " Jagod-na polja", " Kuć a lutaka", " Dan pobede" i druge. Debi albumom su se direktno svrstali u nove nade domać e scene. Zatim se priklju­č uju turneji Dobri bendovi Vojvodine koja je kao pandan Brzim bendovima Srbije tokom januara i februara 1993. godine overila pros­tor severne pokrajine, Svoju veš tinu vlada­nja oblikom trominutne pesme potvrđ uju 16. aprila 1993 godine kada su u beograd­skom Muzeju kinoteke održ ali prvi unplu-gged koncert kod nas Taj nastup snimanje i objavljen na kaseti ogranič enog tiraž a. Sem svojih pesama u akustič noj verziji, oni su predstavili obrade lič nih idola: Idola, Filma, Đ avola, ali i stranih uzora The Beatlesa, Bob Dvlana i drugih. U to vreme su uradili dve pesme za nerealizovan omnibus film " Prič e izgubljene duš e" Dinka Tucaković a, muziku za predstavu " Kaligula" Albera Kamija u pozoriš tu Skordisi i muziku za deč iju emisi­ju " Fore i fazoni"

Prestanak rada njihove matič ne kuć e Car-lo records dovodi do diskografskog zastoja i oni se u 1994. godini pojavljuju samo na kompilacijskom CD-u " Radio utopija" beo­gradskog radija B 92 Za tu priliku obradili su Lu Ridovu pesmu " Stephanie Says" koja je u njihovom prepevu krš tena kao " Aljaska" CD " Pop music" objavljuju krajem 1995. godine, a u to vreme dobijaju priliku da sa svojim uzorom iz mladosti Vladom Divljanom sni­me i obradu stare pesme Idola " Hajde sanjaj me, sanjaj". Na " Pop music" gostuju Dež e Molnar (saksofon i klarinet), Darko Matić (bas), Zoran Petrović (bubnjevi), Dragutin Bogdanović (VBB) i Š aš a Stamenković koji su svirali klavijature. Produkciju su radili č lanovi grupe i Predrag Pejić. U petnaest pesama oni su dali svoje viđ enje autorske, ispolirane pop muzike u kojoj se velika paž nja poklanja vokalima. Pesme kao " Zma-

jevi", " Obič an dan", " 25. avgust", " Sada ne znam gde sam ne znam š ta", " Beč ej noć u", pored velike prijemč ivosti otkrivaju njihove posvete sastavima The Beatles, The Beach Boys, The Jam, The Byrds U š estominutnoj omnibus pesmi " Brian VVilson", koja se sastoji iz tri dela, meš aju različ ita raspolož enja: kabaretski zvuk, bossa novu i stil Beach Boysa, kako naziv već i nalaž e.

Po objavljivanju ploč e u grupi dolazi do trzavica, Milan Glavaš ki i Ljuba Rajić sa klavi-jaturistkinjom Nataš om Katić i basistom Goranom Obradović em 1995. godine osni­vaju sastav Popcycle, objavljuju kasetu " Or­bitalna putovanja" (B 92 1996.) sa pet pe­sama i CD " Popcyclopedia" (Automatic 1997). U Evu Braun dolaze novi č lanovi, ba­sista Duš an Š evrlić (ex Minstrel), gitarista Zvonko Stojkov i bubnjar Srđ an Ljiljak, dok Goran Vasović prelazi na gitaru. Petar Dolin­ka se takođ e povukao iz grupe, ali nastavlja kompozitorsku saradnju sa njima.

Poč etkom 1997. godine diskografska kuć a Automatic na kaseti objavljuje reizda-nje debija " Prisluš kivanje" a na njoj se nalazi i obrada " Hajde, sanjaj me, sanjaj" koju su radili sa Vladom Divljanom. Svoj doprinos građ anskom protestu nova postava Eve Braun iskazala je poč etkom 1997 godine u pesmi " Zviž di Srbijo", obradi " Surfin' USA" grupe The Beach Boys. Krajem 1997. godi­ne pristupili su snimanju nove ploč e.

Diskografija

" Prisluš kivanje" (Carlo records 1992)

" Unplugged 16, 04 1993, " (Carlo records 1993, kaseta)

" Pop music" (B 92 1995)

FAMILIJA

(Beograd)

Grupu Familija osnovali su bivš i č lanovi grupa U š kripcu i Koš ava, gitarista Aleksan­dar Vasiljević Vaš a i gitarista Aleksandar Lukić Luka i bivš i č lanovi Vampira, pevač i Dejan Pejović Peja, Dejan Petrović Dexi i bub­njar Goran Redž epi Gedž a. Buduć i da su

GENERACIJA BEZ BUDUĆ NOSTI

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

Familija

Luka i Vaš a kao snimatelji sarađ ivali na ploč ama grupe Vampiri, poč etkom 1994 godine odluč ili su da formiraju sastav u kome ć e se baviti muzikom drugač ijom od one koju su kreirali sa svojim grupama

Debi LP " Narodno pozoriš te" kao autori potpisuju Luka, Vaš a i Peja a u pesmama, u zavisnosti od teksta, koriste različ ite ž anrove zapakovane u raspevane pop forme. Svoje duhovite minijature najbolje formuliš u u pesmama " Baltazar", " Mala, mala", " Š to ja volim taj seks" i " Nije mi niš ta" Ploč u je pro­ducirao Đ orđ e Petrović On je ujedno svirao i klavijature a omot je uradio zapaž eni beo­gradski autor Š aš a Marković Mladož enja Na koncertima je sa njima nastupao bubnjar Ratko Ljubič ić (ex Disciplina kič me, U š krip­cu). Redž epi se povukao iz grupe i posvetio se menadž erskom poslu. Polovinom 1996 godine Familija je na CD singlu objavila pe-sme " Brate Murate" (na osnovu pesme " Trla baba lan" Korni grupe) i " Ringiš pil", najavlju­juć i CD " Seljač ka buna" koji je izaš ao maja 1997 godine. U produkciji Đ orđ a Petrović a ponudili su pesme " Paranoja", " Hepi hipi", " Niš, Pariz, Teksas" i druge. Novi materijali stilski su slič no obojeni kao i pesme sa debi ploč e

Diskografija

Singl

" Brate Murate" / " Ringiš pil" (Komuna 1996)

Albumi

" Narodno pozoriš te" (PGP RTS 1994) " Seljač ka buna" (Komuna 1997)

GENERACIJA BEZ BUDUĆ NOST!

(Novi Sad)

Grupa je nastala 9 marta 1990 godine, a muziku su zasnovali na Ol punk zvuku. Udarnu postavu č inili su Robert Bu (vokal), Vladimir Cinkocki Č ina (bubnjevi), Aleksan­dar Reljić (gitara) i Borisav Stefanović (bas).

Prve snimke objavili su na kaseti " Novi Sad Vol 2" (GBB Tapes 1990.) na kojoj su predstavljeni mladi novosadski sastavi Zatim sledi njihova kaseta " Da je jug pobedio" sa dvadeset koncertnih i studijskih numera. Godine 1991 objavili su maksi singl " Ima da me sluš aš ", a debi LP " Vol. 1" snimaju u pro­dukciji Zorana Bulatović a Baleta (ex Luna, Laboratorija zvuka) i na njemu se predstav­ljaju pesmama na tragu sastava The Clash i

Madness, dakle pod uticajem ska muzike i punka Na ploč i su snimili temu " Instru­mental" koja predstavlja obradu muzike iz serije " Otpisani", neke pesme su na engles­kom, a dodali su i dva koncertna snimka Kasetu sa istim materijalom objavila je fir­ma Myusic Yuser, a ploč a je licencno objav­ljena u Belgiji Zanimljivo je da se na sva tri izdanja naš la pesma " Da je jug pobedio", a sa ploč e " Vol 1" još su se izdvojile pesme " Jamajka" i " Olovna jutra". Uprkos ambicio­znim planovima, grupa pauzira, Č ina prelazi u Obojeni program, a zatim u Gobline.

Krajem 1997 godine objavili su ploč u " Spleen" a grupu č ine: Robert Bu, Borisav Stefanović, gitaristi Miloš Raš ković, Zlatko Gostić i bubnjar Dejan Š arković.

Diskografija

" Da je jug pobedio" (Predskazanje Records 1990, kaseta) " Ima da me sluš aš " / " Pad" / " Krst u plamenu" (samiz-

dat 1991. maksi singl) " Vol, 1" (Predskazanje Records 1993) " Spleen" (Automatic 1997)

GOBLINI

(Sabac)

Grupa je nastala marta 1992. godine. Gitarista Alen Jovanović i basista Vlada Kokotović ž iveli su u Karlovcu i zajedno svi­rali u grupi Lorelai. Kada je 1991. godine sastav prestao sa radom Vlada i Alen su povremeno svirali sa brojnim zagrebač kim sastavima. Po raspadu SFRJ preselili su se u Š abac a 1992 godine su sa pevač em Bran­kom Golubović em formirali Gobline i poč eli da sviraju muziku inspirisanu post punk zvukom. U poč etku su č esto menjali bub­njare dok se na tom mestu nije ustalio Nenad Divnić,

Prvu, slabo distribuiranu kasetu " Goblini" objavliii su aprila 1994. godine. Na A-strani se naš ao materijal iz repertoara grupe Lore­lai, a B-stranu su popunile nove pesme. Nekoliko meseci kasnije Divnić je otiš ao u vojsku a zamenio ga je Nedeljko Nedić, poz­natiji kao Meketa Sa njim su snimili kasetu " Istinite prič e I deo" sa udarnim pesmama " Cipjonka", " eLESdi se vrać a kuć i" i " Za Lore-nu". Na toj kaseti se naš lo pet ponovo snim­ljenih pesama sa njihovog prvog izdanja Na delu materijala bubnjeve je svirao Divnić. Krajem iste godine kao drugi gitarista pri­druž io im se Leo Pilipović, jer je njegov sas­tav Dž ukele, zbog odlaska č lanova u vojsku, pravio pauzu. Maja 1995. godine Meketa odlazi na Kipar, a za bubanj seda Zoran Jević Fric,

Poč etkom iste godine objavljuju doku­mentarnu kasetu snimljenu 31. avgusta 1995. godine na koncertu u KST-u. Pored njihovih pesama tu su i hitovi KUD Idijota " Minijatura", " Pesma o ribaru Marinu, Mari­ni i moru", koje inač e rado izvode na svojim nastupima. Uz " Sheena is a punk rocker" tu je i " Kuda idu izgubljene devojke (Tamara)" iz repertoara Borisa Novković a, kao i " Ne mogu viš e", obrada " I fought the Law" grupe The Clash. Sa producentom Acom Radosavlje-

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

HAZARI

> ¦: '

Goblini

vrcem snimaju CD " U magnovenju", a posle promotivnog koncerta na Leovo mesto dolazi gitarista Š aš a Š etka. " U magnovenju" im donosi nove koncertne favorite " On je ona je", " Ima nas! ", " Petra", " Vođ a" i obradu " Anja volim te", jednu od prvih pesama slovenač kog sastava Videosex koja se u ori­ginalu zove " Kako bih volio da si tu". Poč et­kom maja 1996. godine sa grupama Svarog, Niš ta ali logopedi i Love Hunters odlaze na krać u turneju po Sloveniji i posle tih nastu­pa dobijaju poziv da krajem juna uč estvuju na dvodnevnom Zgaga rock festivalu u me-stu Hotič pri Litiji u blizini Ljubljane. U jesen

1996. godine ponovo odlaze na seriju nas­tupa po Sloveniji i bivaju odlič no prihvać eni. Koncertni snimci njihove tri pesme uvrš ć eni su na kaseti " Č etiri godine na Golom otoku" objavljenoj 1996. godine Reč je o zajedni­č kom koncertu u KST-u održ anom povodom petog rođ endana emisije " Paket aranž man" TV Politike Juna 1997. godine odlaze na novu mini turneju po Sloveniji a nastupaju i na drugom Zgaga rock festivalu sa novim bubnjarom Vladimirom Cinkockim Č inom (ex Generacija bez buduć nosti, Obojeni pro­gram).

Na duplom kompaktu " No Border jam 4 i 5" (Front Rock 1997.) objavljene su njihove pesme " Ona misli da zna", " U magnovenju" i " eLESdi se vrać a kuć i" snimljene na koncertu u Ilirskoj Bistrici 1996, godine. Avgusta

1997. godine svirali su ispred grupe Motor-head na rock festivalu u Budimpeš ti. Materi­jale sa koncerata u Sloveniji i Srbiji objavili su na duplom disku " Turneja U magnovenju 96/97", Najednom disku su snimci sa konce­rata i nova pesma " Punk's Not Dead", a na drugom pesme sa debi kasete " Istinite prič e I deo".

Diskografija " Goblini" (Music Yuser 1994)

" Istinite prič e I deo" (Metropolis Records 1994) " KST live" (Mortal Combat Records 1995) " U magnovenju" (ITMM 1996) " Turneja U magnovenju 96 / 97" (Metropolis 1997 dupli koncertni CD)

GRU

(Beograd)

Rap muzič ar sa Banovog Brda koji se u javnosti pojavljuje pod imenom Gru karijeru je započ eo u bendu Ajne Avajciger.

Debi ploč u " Da li imaš pravo? " radi u pro­dukciji Zorana Hrnač ić a, sa gostima Sun-shine, Rhvthm Attack, Robin Hood i drugi­ma. Antigangsta pesmom " Pravo u raj" posti­ž e popularnost koja ga delegira u vrh doma­ć ih rapera. I sledeć i CD " Gru 2" (naziv je ujed­no metafora za ž enske grudi) radi sa beo­gradskim rap muzič arima nudeć i hitove " Bić u tu", " Leto" i " Petak".

Baveć i se kriminalom i seksom, Gru stvara melodiozan rap, koristeć i u svojim pesma-ma semplove grupa K2, Ray, Goodman & Brovvn II, The VVhitehead Brothers i The Temptations Sa grupom 187 za kompi-lacijski CD " Crn je zvuk za svaki struk" (Komu­na 1997) snimio je pesmu " Da li oseć aš ". Za zajednič ki CD " Time Out" (Komuna 1997.) sa sastavom Del Arno Band snimio je novu verziju pesme " 5ak" „

GRU

Diskografija

" Da li imaš pravo? " (Jugodisk 1995.) " Gru 2" (Komuna 1996)

HAZARS

(Niš)

Gitarista Dragomir Milenković Joga (ro­đ en 1954. godine u Trogiru) poč eo je da se bavi muzikom u jedanaestoj godini, a tokom karijere je svirao različ ite ž anrove Na formi­ranje njegovog konač nog izraza uticali su pevanje pravoslavnog monaha oca Dionisi-ja Hilandarca, pagansko nasleđ e, muzika sa vizantijskih prostora, ciganski melos juž ne Srbije, ali i indijska muzika. Vremenom je specijalizovao sviranje sinthv gitare, dajuć i svojoj muzici specifič an zvuk

Pod nazivom etno pop zajednica Hazari, Milenković i basista Zoran Talević osnovali su u Niš u 1991. godine grupu orijentisanu na muzici zasnovanoj na narodnom stvara­laš tvu sa prostora Balkana. Pored njih u gru­pi su bili Goran Ilić (gitara), Još ko Hartl (bub­njevi) i Goran Đ orđ ević (udaraljke). Koristeć i jazz, rock i etno elemente, Milenković je

Hazari

JARBOLI

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

komponovao niz instrumentala koji su se naš li na njihovoj debi kaseti " Č uvari istine"

Poč etkom 1994 godine grupi se pridru­ž io gitarista Aleksandar Dobrijevic, student filozofije iz Beograda. Sa odlaskom Dobrije-vić a grupa se odluč uje za violinistu Nikolu Aleksandrova, a novi bubnjar je Milorad Miloš ević iz Pirata.

U poslednje vreme grupa č esto nastupa izvodeć i svoju muziku na akustič nim instru­mentima Grupa je 1994. godine svirala na Jazz festivalu u Sofiji, u proleć e 1996 godi­ne na Jazz festivalu u Kluž u u Rumuniji a leta 1997 godine na Summertime Jazz festivalu u beogradskom Sava Centru. " Č uvari istine" su 1996. godine izaš li u CD formatu a izdali su ga MD Studio i MG Sorabia.

Jeseni 1997. godine grupa je završ ila sni­manje nove ploč e pod nazivom " Balkan asimetrija", a u tri numere je pevala Katari­na Kač unković.

Diskografija

" Č uvari istine" (KPGT 1994)

JARBOLE

(Beograd)

Grupu su 1991 godine osnovali Danijel Kovač (gitara), Boris Mladenović (gitara), Ž olt Kovač (bas) i Nemanja Ać imović (bub­njevi). U poč etku su č esto nastupali u beo­gradskim klubovima ili na modnim revijama Ljudmile Stratimirović.

Godine 1993. svirali su u finalu Paliluske olimpijade kulture pod imenom Dž o i jar­boli

U proleć e 1996 godine objavili su kase­tu " Č izmanoga" na kojoj su tri studijska snimka " Industrija oko nas", " Utkaj auto puteva na novi talas", " Ja opet bić u tvoj" i " Da li u stvari ona nije bila oprezna? ", dok ostatak č ini koncertni materijal. Pesma " Industrija oko nas" objavljena je na kompi­laciji " Mi za mir" (Vreme zabave / Centar za antiratnu akciju Beograd 1995), a " Da li u stvari ona nije bila oprezna? " pojavila se na kompilacijskom CD-u " Ovo je zemlja za nas?!? " (BOOM 93-B 92 1997.)

Oktobra 1997. grupa je svirala na festi­valu u nemač kom gradu Erfurtu. Krajem 1997. godine pristupili su snimanju prve zvanič ne ploč e

Kanda Kodž a i Nebojš a

Diskografija

" Č izmanoga" (samizdat 1996)

KANDA K0DZA1 NEBOJSA

(Beograd)

Sastav je nastao 1991. godine u postavi Oliver Nektarijević (vokal), Rastko Lupulović (gitara), Vladislav Rac (bas), Stevan Dimitri-jević (bubnjevi) i Marko Petronijević (truba) Neobič an naziv grupe predstavlja igru reci Kanda znač i valjda, a kodž a je sleng za mno­go. Posle dve godine zajednič kog rada i pobede na Palilulskoj olimpijadi kulture 1992. godine prave pauzu, jer Oliver odlazi u Ameriku. Po njegovom povratku 1994. godine nastavljaju sa radom Na kaseti " Guarda Toma! " objavili su koncertne snimke sa nastupa održ anih maja i oktobra 1995. godine u Domu omladine i KST-u U pesmi " Priroda" gostovao je Vuč a iz grupe Dark-wood Dub, a pesma " Put za Tunu" snimljena je u studiju. Na kaseti su se još naš le pesme " Toma Bebić " (posveć ena ovom osobenom kantautoru iz Splita), " Visokogradnja" i " Sisa" koja je već objavljena na kompilaciji " Mi za mir" (Vreme zabave / Centar za antiratnu akciju Beograd 1995.) Njihove neformalne funk i jazzy kompozicije na tragu sastava Pere Ubu i Minutemen, obogać ene Olive-rovim reggae vokalnim interpretacijama, brzo su ih ustolič ile na mestu omiljenih klup­skih sastava.

Rastko Lupulović, koji je paralelno razvi­jao i karijeru glumca, 1996 godine donosi odluku da se zamonaš i, napuš ta grupu i odlazi u manastir Deč ani. Tokom kratke glumač ke karijere, Lupulović je za ulogu u predstavi " U potpalublju" 1996 godine dobio brojna priznanja: nagradu Zoran Rad-milović, Sterijinu nagradu i priznanje novo­sadskog " Dnevnika" Glumio je u predstava­ma Ateljea 212 i filmu " Paket aranž man".

Juna 1997. godine grupa je snimila novu ploč u koju treba da objavi B 92. Materijal je producirao Ž eljko Bož ić, a novi gitarista je Ivan Topisirović iz sastava Superstar (neka­daš nji Fake Madona's Undervvear).

Diskografija

" Guarda Toma! " (Metropolis 1996, kaseta)

KASANPRIN GLAS

(Novi Sad)

Grupa je nastala 1993. godine u mestu Beoč in u postavi Nadež da Obrić (vokal). Slo­bodan Ž ivković (gitara, sintisajzer i bas), Igor Olejar (bas) i Frane Malenica (bubnjevi)

Na debi CD-u su se predstavili melodič ­nom i promiš ljenom muzikom, a kao gosti u studiju su im pomogli Aleksandar Banjac (klavijature), Dež e Molnar (klarinet) i Alek­sandar Stamenković (klavijature). Sledeć e izdanje, viš e gitarski izraž enu kasetu " Neko kao ja" snimaju u produkciji Mareta Vuk-manović a (ex Pekinš ka patka), a bas svira novi č lan Miroslav Bedov Micke (ex Obojeni program). Mini moog u pesmi " Labud" od­svirao je politič ar Nenad Č anak, a gostovao

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

K2

je i gitarista Miroslav Marelj. Autori muzike su Bedov, Ž ivković i Malenica a tekstove je napisala Nataš a Malenica.

Diskografija

" Kasandrin glas" (Metropolis Records 1995)

" Neko kao ja" (Music Yuser 1997)

fCAZUA U UŠ I

(Beograd)

Grupa je nastala u jesen 1986 godine, a iskristalisala se iz niza š kolskih sastava koje je predvodio gitarista i pevač Ivan Đ orđ ević Ivek. Uobič ajene poč etnič ke muke savlađ ivali su sve do jeseni 1990 godine kada je pri­vatna beogradska izdavač ka kuć a " Nova Aleksandrija" objavila LP " Jaš uć i do ekstaze" na kome su zabelež eni snimci novih sastava Euforija, Klajberi, Pressing, Darkvvood Dub, a Kazna za uš i je zastupljena sa dve numere

Januara 1991. godine objavili su singl sa pesmama " Deri kamen" i " Moj drug", a sop-stveni zvuk su okarakterisali sloganom na omotu: " Ekstremno garaž no rokanje". Grupa je tokom godina č esto menjala č lanove, a u tom periodu ključ nu postavu su, uz Iveka, č inili basista Rudolf Cibulski i bubnjar Dejan

SS

Utvar, koji je kasnije preš ao u Del Arno Bend, Leta 1992, godine, Kazna za uš i na kaseti objavljuje debi " Ispod zemlje" u produkciji Joveca (ex Električ ni orgazam) sa udarnim pesmama " Koska", " Rođ en lud", " Kad budeš mrtav i beo". Po glasovima publike i ž irija pobeđ uju na Gitarijadi 92 u Zaječ aru, No­vembra iste godine na manifestaciji Brzi b'en-dovi Srbije Ivek dobija priznanje kao najbolji gitarista, a njegova pesma Koska proglaš ena je za rock'n'roll himnu Srbije.

Tokom sledeć e sezone grupa č esto nas­tupa po klubovima, a gostuju u Skoplju i Kumanovu. U okviru tih nastupa sviraju i u beogradskom SKC-u 8. i 9. aprila 1993. go­dine sa Srđ anom Ž ikom Todorović em za bubnjevima, u postavi proš irenoj udaraljka-ma i saksofonom, a kao gosti na bini im se pridruž uju č lanovi Električ nog orgazma i Partibrejkersa. Poč etkom 1994 godine ob­javljuju LP " Izliv radosti, napad sreć e" na kome je deo snimaka sa koncerata u SKC- u i novi, studijski materijal koji je opet pro­ducirao Jovec Maja 1994. godine izdavač ka kuć a Red Luna Records, smeš tena na Kipru,

objavljuje CD " 3" na kome su uz Pressing i Overdose i š est snimaka Kazne za uš i, već poznatih sa njihovih prethodnih izdanja. Ista kuć a na CD-u 1994. godine objavljuje reiz-danje ploč e " Ispod zemlje" sa bonusom kon-certnih snimaka.

Aprila 1995. godine grupa je u Sloveniji odsvirala č etiri koncerta. Posle tog gostova­nja nastupa pauza, jer je Ivek u nekoliko na­vrata boravio u Grč koj gde je svirao po klu­bovima na ostrvima. Povratnič ki koncert održ ali su poč etkom jula 1997 godine u baš ti KST-a, a uz Iveka grupu č ine gitarista Đ iđ i Radmilović (ex Euforia), basista Goran Vujović i bubnjar Nebojš a Dragojlović koji su bili u sastavu Kandinskv.

Diskografija

Singl

" Deri kamen" / " Moj drug" (Nova Aleksandrija 1991 „)

Albumi

" Ispod zemlje" (Sorabia Disk 1992, kaseta) " Izliv radosti, napad sreć e" (PGP RTS 1994)

K2

(Beograd)

Sestre Kovač, Aleksandra (rođ ena 1972.) i Kristina (rođ ena 1974), zahvaljujuć i ocu Korneliju Kovač u, muzikom su poč ele da se bave vrlo rano. Prve kompozicije napravile su kada je Aleksandra imala trinaest a Kristi­na jedanaest godina. Te 1985. godine su uradile prvi snimak u Norveš koj, u studiju svog ujaka Aleksandra Stojanović a.

Godine 1989. u Š paniji sa Kornelijem, koji je bio producent i aranž er, rade snimke na engleskom jeziku da bi se predstavile zapad­nom trž iš tu pod imenom Next Of Kin. Taj materijal, nazvan " Way To The Top", za naš e trž iš te objavljuje Komuna 1990. godine, ali

bez ikakve medijske podrš ke Iste godine Aleksandra peva na snimcima klavijaturiste Rič arda Kotla (Richard Cottle) koji je svo­jevremeno pratio Zdravka Č olić a na njegovoj jugoslovenskoj turneji Sestre prate Bebi Dol na Jugoviziji 91. u pesmi " Brazil" U proleć e 1991 godine potpisuju ugovor na pet godi­na sa engleskom firmom 4lMismanagment" i septembra dolaze u London gde imaju seri­ju klupskih nastupa sa Labi Š ifreom (Labi Š ifre). Krajem godine se vrać aju u Beograd, a leta 1992. godine u Norveš koj pod ime­nom You Dirty Sisters snimaju promo mate­rijal za kompozitora Swaya. Na promo kom-paktu se nalazi i jedna njihova pesma.

U međ uvremenu, Aleksandra je u Š pani­ji nastupala sa latino dance grupom Loco-mia. Svirala je klavijature i pevala prateć e vokale. Takođ e je 1993. godine pevala pra­teć e vokale na š panskoj turneji pevač a Mike-la Herzoga Kristina je 1993. godine nastu­pala u obnovljenom mjuziklu " Kosa" gde je imala solo numeru u pesmi " Beli momci", U jesen 199.3 godine opet odlaze u Englesku, uključ uju se u turneju bivš eg pevač a grupe Hot Chocolate Erola Brauna (Errol Brovvn) koji je okupio tim mlađ ih muzič ara. Njih dve su bile predgrupa, nastupale su pod ime­nom The Cornelias, a Aleksandra je na nji­hovim koncertima pevala prateć e vokale. Na turneji upoznaju bubnjara Roberta Madiksa (Robert Maddix) i klavijaturistu Dž onatana Bekforda (Jonathan Beckford) i sa njima obrađ uju Erolovu pesmu " Girl Crazy" (u nji­hovoj verziji " Boy Crazy"). Objavljuju promo CD pod nazivom " KK" za koji su zajednič ki komponovali materijal a engleski muzič ari nastupaju pod imenom New Underground, Od kompanije Sony 2 dobijaju poziv da jula 1994. godine nastupe u londonskom klubu Embargo. Posle tog nastupa Maf Vinvud (Muff Winwood) im nudi ugovor, ali zbog tehnič kih problema prilikom nastupa u " Cafe