Ristovski Lazar 7 страница

a novi su gitarista Jož ef Pilasanović (ex Tony Montano), bubnjar Srđ an Jovanović (ex Ok­tobar 1864, Psihopolis) i basista Š aš a Filč ić (ex Š pijuni)

Diskografija

" Rama lama ding dong" (PGP RTB 1991) " Tač no u ponoć " (PGP RTB 1991) " Be-be" (ZAM 1993.) " Plavi grad" (PGP RTS 1995) " Monkev Food" (Komuna 1997)

VAN G06H

(Beograd)

Grupa je osnovana januara 1986 godi­ne u postavi: gitarista Zvonko Đ ukić Đ ule,

bubnjar Srboljub Radivojević, klavijaturista Đ orđ e Petrović (ex Zajedno,), pevač Goran Milisavljević i basista Predrag Popović (ex Rock Ekspres). Pre toga Đ ule je imao sred­njoš kolski sastav Haos, a u to vreme njegov brat Ljubomir Đ ukić svirao je klavijature u Električ nom orgazmu. Već februara 1986. godine grupa Van Gogh objavljuje promo singl sa pesmom " Tragovi proš losti", a maja iste godine pojavili su se na Omladinskom festivalu u Subotici gde su osvojili drugu nagradu publike i treć u ž irija.

Krajem 1986 godine izlazi im debi album za koji je muziku napisao Đ ukić, tekstove Milisavljević a produkcijom se bavio Đ orđ e Petrović. Pored obnovljenih verzija pesama " Tragovi proš losti", " Tvoj smeh" i " Menjam se", sa kojima su nastupali na Subotici, tu su " Kako zove se", " Noć no nebo", " Znam" i druge Oš trijom svirkom ponudili su pevljive kompozicije zasnovane na rock tradiciji. Posle serije koncerata, grupa prestaje sa radom i tokom te pauze Zvonko Đ ukić nas­tupa sa sastavima Fit (uč estvuje na snima­nju njihove debi ploč e), EKV (album " Samo par godina za nas") i u grupi Nikole Č uturi-la. Rad obnavljaju 1990, godine objavljiva­njem promo singla sa pesmom " Gubiš me" i albumom " Svet je moj", godinu dana kasni­je. Đ ule se tada prvi put pojavljuje u ulozi pevač a. Ploč u snimaju Srba Radivojević, basista Aleksandar Barać, bubnjar Vladan Cvetković i klavijaturista Vlada Barjaktarević koji je bio i producent. Kao gosti na sni­manju su bili Milan Mladenović, Margita Ste-fanović. Zoran Radomirović Š vaba i Tanja Jović ević Autor muzike i već ine tekstova

Van Gogh 1996, godine.

VARGA

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

opet je Đ ule, a pesmama " Neko te ima", " Gubiš me", " Dibuk" nastavljaju sa neš to kompleksnijom varijantom svog osnovnog zvuka Treć i album " Strast" pripremaju kao trojka Đ ule, Srba i Aca, a na snimanju uč es­tvuju Rambo Amadeus, Marija Mihajlović, Pera Dž o i Fredi i Marko (Nevv Age Band), a produkciju je radio Š aš a Habić. Pesmama " Aleluja", " Nemoj biti lud", " Basna" profiliš u gitaristič ki rock glavne struje. Godine 1995. objavljuju kompilacijski CD na kome je pet­naest pesama sa prethodna tri albuma i " Zemlja č uda" sa singla.

Ambicioznim diskom " Hodi" Van Gogh 1996. godine kreć e novim pravcem nudeć i ž anrovski raznovrsnije pesme prać ene efek­tnim video spotovima Muziku je kompono-vao Zvonko Đ ukić, deo materijala uradio je sa č lanovima grupe, pesmu " Polje snova" napisao je Š aš a Dragić, a deo tekstova je urađ en po motivima pesnika Momč ila Na-stasijević a. Produkciju je opet radio Š aš a Ha­bić, a sa ploč e su se izdvojile " Delfin", " Hodi", " Kiselina", " Apsolutno ne". Kao bonus na disku su se naš li koncertni snimak pesme " Luna" i instrumental " Vertigo". Na kompak-tu " Moja generacija" Kornelija Kovač a, kra­jem 1996 godine objavljena je njihova obra­da pesme " Jagode i maline" iz repertoara Korni grupe. Koncertni CD " No Comment", snimljen na njihovim nastupima 23 i 24. ja­nuara 1997 godine u beogradskom SKC-u, donosi izbor pesama iz č itave karijere sa naglaskom na novijim ploč ama.

Diskografija

Singlovi

'Tragovi proš losti" /" Samo san" (PGP RTB 1986) " Tvoj smeh" / " Kako zove se" (PGP RTB 1987) " Gubiš me'7" Tvojim imenom" (PGP RTB 1990) " Zemlja č uda" / " Besnilo" (Mega MA mix)" (PGP RTS 1994,)

Albumi

" Van Gogh" (PGP RTB 1986)

" Svet je moj" (PGP RTB 1991)

" Strast" (PGP RTS 1993)

" Tragovi proš losti" (PGP RTS 1995, kompilacija)

" Hodi" (PGP RTS 1996)

" No Comment" (Metropolis 1997 koncertni)

VARGA TiHOMIR TINI

(Zagreb)

Već i deo rane mladosti Tihomir Tini Var-ga je proveo u inostranstvu, jer se selio u skladu sa oč evim poslom. Ž iveo je u Sovjet­skom Savezu i Argentini, a 1969 godine se vratio u Zagreb i poč eo da svira u sastavu Ab ovo koji su č inili basista Nenad Zubak, bubnjar Piko Stanč ić i klavijaturista Hrvoje Marjanović Harma (ex Add band). Jedno vreme su nastupali u Kuluš ić u, a onda je od dela tih muzič ara Drago Mlinarec formirao novu postavu Grupe 220, a Varga se prese­lio u Nemač ku. Po povratku u Zagreb oformio je nov sastav koji se nikada nije pojavio už ivo, jer se Varga 1975 godine pre­selio u Š vedsku gde je otvorio studio.

Drago Mlinarec je bio prvi koji je u nje­govom studiju 1979 godine snimio svoj album " Tako lako", pa zatim ploč e " Sabrano"

i " Pomaknuto". Na tim ploč ama Varga je radio kao koproducent, a svirao je gitare, bas, sintisajzer, udaraljke Pored toga, sa Dragom je č esto nastupao na njegovim kon­certima po Jugoslaviji Godine 1981 on i Hrvoje Marjanović osnovali su sastav Mun-gos i za RTV Ljubljanu objavili istoimeni album Na ploč i urađ enoj u maniru sastava Steelv Dan, njih dvojica su autori muzike i teksta, a materijal je snimiljen uz pomoć studijskih muzič ara. Tini je svirao bas, gitaru, sintisajzer, u nekoliko numera je pevao, a Harma je svirao klavijature i pevao. Drago Mlinarec je svirao akustič nu gitaru, a Dra­gan Brč ić bubnjeve. Sa ploč e je izdvojen singl na kome su se naš le pesme " Kuda idu dani" i " Pje'sma".

Ipak, najznač ajniji uticaj na sceni Tini Var­ga je imao kao producent. Radio je produk­ciju grupama Zana, Film, Prljavo kazališ te, Parni valjak, Massimu Savić u, Ž eljku Bebeku i mnogim drugim. Poč etkom 1996 godine umro je u Stokholmu.

Diskografija

" Mungos" (RTVLJ1982)

VATRENI POLJUBAC

(Sarajevo)

Jedna od ključ nih lič nosti sarajevske scene je Milić Vukaš inović Mić a (rođ en 1950. u Beogradu) Po prelasku u Sarajevo, na nagovor starijeg brata koji je svirao gitaru, sa dvanaest godina poč inje da vež ba bub­njeve Debituje u bratovljevoj grupi, sviraju-

ć i na igrankama, a sa trinaest godina osni­va sastav Plavi dijamanti. Buduć i da je po prirodi bundž ija i borac za pravdu, iz gim­nazije ga izbacuju, jer je udario direktora i on prelazi da uč i zanat TV mehanič ara. Ni to ga nije previš e zanimalo i od 1965 godi­ne ž ivi od muzike svirajuć i u sastavu Č ič ak Leta 1970 godine odlazi u Italiju gde tez­gari sa Goranom Bregović em, Ž eljkom Bebe-kom i Zoranom Redž ić em Po povratku u Sa­rajevo osnivaju progesivni hard rock trio Mić a, Goran i Zoran. Pred kraj leta 1971. go­dine napuš ta sve i odlazi u London da bi izu­č avao rock na izvoru. Tamo ostaje tri godi­ne, radi fizič ke poslove, pere sudove, ali je siguran u ispravnost svoje odluke Pred kraj 1974 godine vrać a se u Sarajevo, postaje č lan lndexa a oktobra 1976 godine dolazi na mesto bubnjara Bijelog dugmeta Zatim, po odlasku iz Dugmeta, donosi još jedan radikalan rez u karijeri

Poč etkom oktobra 1977. godine osniva heavy metal trio Vatreni poljubac u kome komponuje, peva i svira gitaru. Sa njim su basista Š evć et Hodž a (rođ en 1954 u Uro-š evcu, a po raspadu Jugoslavije se preselio u Sofiju) koji je pre toga svirao u grupama Rezonansa i Divlje jagode i bubnjar Perica Stojanović (rođ en 1954. u Sarajevu), ranije č lan grupa Ambasadori i lndexi. Publici su se prvi put predstavili na festivalu BOOM 77 u Novom Sadu.

Sledi prvi singl i odmah udarac u glavu Pesma " Doktor za rokenrol" predstavlja nje­govu ultimativnu biografsku prič u. Singl je efektno producirao Nikola Borota, a pesma je u listu " Zdravo" 1978 godine proglaš ena za nit godine Drugim singlom " Navrat, na­nos i na svoju ruku" potvrđ uju renome uigra­ne i agresivne atrakcije, a debi album " On, š to te volim, joj" objavljuju krajem 1978. go­dine Ploč u su snimali u Londonu, produci­rao je Rič ard Vejl (Richard Whally) i na njoj Mić a demonstrira svoje gitarsko znanje, peva vrlo visoko u maniru tadaš njih heavy bendova, a sve zač injava svojim ispovednim tekstovima sa oč iglednim mač o-erotskim asocijacijama. Menadž er grupe bio je Braco Đ irlo koji je imao ambicije da ovom ploč om poruš i sve prethodno zadate tiraž e. Album donosi samo jednu mirniju kompoziciju " Baj,

Vatreni poljubac 1978 godine: Hodž a, Stojanović, Vukaš inović

baj, malena". Mić a u pesmama koristi folk elemente, pa ga u to vreme kritikuju da kopira Bregović a. Svoj oseć aj za narodnjake Mić a je viš estruko koristio, tako da je već

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

VEJVODA

tada radio pesme za Hanku Pladum (hit " Vol­jela sam, voljela") a kasnije i za mnoge druge. Debi ploč a je umotana u luksuzan omot, u stilu tadaš njih ploč a Dugmeta, sa lascivnom fotografijom na naslovnoj strani gde ž enska ruka zabada nokte u muš ka leđ a Povodom ploč e Mič i su zamerali da se previš e slepo drž i ž anra, da su mu pesme monotone i da nije uspeo da dostigne aute­ntič nost prvog singla. Vatreni poljubac je u proleć e 1979 godine nastupio na rock več e­rima Opatijskog festivala i Beogradskog pro-leć a gde su se, naravno, naš li u sasvim nea­dekvatnom okruž enju

Kako je tokom sedamdesetih godina Mić a dugo sanjao o svojoj grupi, za Vatreni poljubac mu se nakupilo puno pesama, pa je 1979. godine album " Recept za rokenrol" izaš ao kao dupli. U š esnaest pesama i osam­deset minuta muzike doslovno je ponovio svoju koncepciju pa je u magazinu " Dž u-boks" zaradio etiketu " HM narodnjak". Ploč u su producirali č lanovi grupe uz pomoć sni­matelja Radeta Ercegovca, a tu se naš ao instrumental " Rock kolo" i druge okretne, tvrde kompozicije Treć om ploč om " To je ono pravo", godinu dana kasnije, Mić a nastavlja samouverenu liniju kako u pesmi " Nek ne sluš a kome smeta moj rock'n'roll", tako i u " Oda heroju" koju je novinar Dragan Kremer duhovito okarakterisao kao narodno-oslo-bodilač ko-revolucionarni heavy metal U maniru klasič nog hiperproduktivca u istoj 1980 godini objavljuje novu ploč u " Bez dla­ke na jeziku" Na njoj belež i erotski hit " Boo-gie je htjela" i ozbiljniju " Moj drug je otiš 'o van" o odlasku obrazovanih mladih ljudi u inostranstvo.

U grupi dolazi do prve personalne pro-mene, odlazi Š evć et Hodž a i osniva sastav Carski rez, a kasnije Detektor laž i Menja ga Sanin Karić (exTeš ka industrija ijedno krać e vreme u Bijelom dugmetu) U to vreme Mić a je š esnaest svojih pesama snimio na engle­skom, planirajuć i da se sa tim materijalom probije napolju. Od toga, kao i obič no, nije bilo niš ta pa je nastavio u domovini. Na č e­tvrtom albumu " Ž ivio rock'n'roll" kroz pesme " Krv i znoj", " Svi za rock'n'roll" i " Stoput na dan" 1982 godine ponovo nudi recepte za upotrebu svoje muzike. Pravovernost stavo­va iskazuje podsmevajuć i se ispisnicima koji su se pod stare dane oš iš ali, kace se o.novi talas i mlate gitarom " k'o Houra", gde se direktno referiš e na Bregović evu ska fazu. Na ovoj ploč i Mić a je odustao od č esto glo-rifikovane klasič ne kombinacije trija, pa u baladama " Kako da znam" i " Hej, zaboravi" na klaviru gostuje Laza Ristovski. Po izlasku ove ploč e Mić a pravi pauzu u radu grupe

Godine 1984. objavljuje prvu solo ploč u " Potraž i me" na kojoj je pevao, svirao gitaru, bubnjeve i bas, a Laza Ristovski je svirao klavijature. Pored blesavih, ali š armantnih muzič kih ujudurmi kao š to je " Ž ikino kolo", isprobava se i u pop vodama. Tokom pauze u radu grupe, Sanin Karić izuč ava zanat u zlatarskoj radionici i svira kao studijski muzič ar, a Perica Stojanović sa Rakom Mari-ć em, menadž erom Bijelog dugmeta, vodi kafić Estrada

Vatreni poljubac 1987. godine: Vojič ić, Stojanović, Karić, Vukaš inović

Godine 1985 Poljubac objavljuje još jed­nu ploč u " Iz inata", a sledeć e, LP " 100% rock­'n'roll" na kome predstavljen novi č lan pevač Mladen Vojič ić Tifa koji mu se pridruž io posle rada sa Bijelim dugmetom i kratkim flertom sa Ž eljkom Bebekom. Tom ploč om priklonio se hard rocku na tragu Deep Pur­ple i VVhitesnake, a zadrž ao se na temama vezanim za seks, alkohol i slič na duš evna preispitivanja Na ploč i je pesma " Kad sve prođ e ostać u sam" koju je Mić a napisao za Bebeka, ali ona nije uvrš ć ena na njegovoj solo ploč i. Tu su još balade " Kako da te ostavim", " Ne pitaj me", narodnjač ki orijen-tisana " Stipu gatibo" i č itava serija rock bro­jeva. Po objavljivanju ploč e Mić a je raspus­tio Poljubac, povukao se iz javnosti i sve viš e posvetio komponovanju za narodnjake. Radeć i ploč e za njih, traž io je da se ispoš tuje samo jedan uslov: da bude kompletan autor, producent, aranž er i svirač. Zatim objavlju­je drugu solo ploč u " Hej, jaro, jarane", a nje­gove nove pesme sam naziv ploč e dovoljno dobro opisuje

Posle petogodiš nje pauze, 1992 godine je objavio solo ploč u " Kao nekad" na kojoj su materijali nastali u periodu 1983. i 1984 godine, a ponovo je snimio dve pesme sa prvog albuma Album je uradio u saradnji sa Muč etom iz Zabranjenog puš enja. Ploč a je izaš la uoč i rata u Bosni, tako da je odmah potonula u vihoru sasvim drugač ijih zbi­vanja. Do medija se jedino probila pesma " Sad ga lomi" u kojoj, po svom već dobro utvrđ enom scenariju, opisuje seksualne akti­vnosti sa raznim pohotnim ž enskim objekti­ma sa Zapada

Tokom rata Mić a je sve vreme ostao u Sarajevu Izdavač ka kuć a Nimfa sound obja­vila je dva na brzinu pripremljena kompi-lacijska CD-a pod nazivom " Dr. za rock'n'roll" i " 100% rock'n'roll" na kojima su pesme Vatrenog poljupca i sa Mić inih solo ploč a. Na izboru za Pesmu Evrovizije 97 u Dablinu, Bosnu i Hercegovinu je predstavljala njego­va pesma " Goodbve", a Mić a je svirao gitaru i pevao prateć e vokale

Novembra 1997 godine Mić a se obreo u Beogradu sa serijom novih pesama koje je ponudio potencijalnim izvođ ač ima Tom pri-

likom objavio je ploč u " Sad ga lomi" na kojoj su uz nove i neke stare pesme

Diskografija

Singlovi

" Doktor za rock'n'roll" / " Tvoje usne su bile moj naj­draž i dar" (Jugoton 1978)

" Navrat-nanos i na svoju ruku" / " Od ž elje da te ljubim hoć u prosto da poludim" (Diskoton 1979.)

Albumi

" On, š to te volim, joj" (Sarajevo disk 1978)

" Recept za rock'n'roll" (PGP RTB 1979, dupli)

" To je ono pravo" (PGP RTB 1980)

" Bez dlake na jeziku" (PGP RTB 1980)

" Ž ivio rock'n'roll" (RTVU 1982)

" Veliki hitovi" (RTV U 1983.)

" Iz inata" (RTVU 1985)

" 100% rock'n'roll" (Diskoton 1986)

Solo Albumi

" Potraž i me" (Diskoton 1984) " Hej, jaro, jarane" (Diskos 1988) " Kao nekad" (Diskoton 1992) " Sad ga lomi" (DeMi! 1997.)

VEJVODA GORAN

(Beograd)

Gitarista Goran Vejvoda je poč etkom osamdesetih godina sa pevač icom Bebi Dol predvodio grupu Annoda Rouge, krać e vre­me je sarađ ivao sa Idolima u vreme snimanja njihove ploč e " Odbrana i poslednji dani", radio je sa sastavima Kozmetika, D'Boys i Mitrom Subotić em

Sredinom osamdesetih godina preselio se u Pariz gde radi u studiju, piš e muziku za balet, pozoriš te i primenjene forme. Objavio je CD sa muzikom iz baleta " Kož a sveta", a u okviru grupe Oko 3 sa basistom Vedranom iz Zagreba objavljuje CD " Oko 3" (Barclay 1992). Leta 1995 godine sa Rambom Ama-deusom snimio je eksperimentalni CD " Mi­kroorganizmi" (Komuna 1996.). Septembra 1997 godine u Beogradu je na 31 BITEF-u izvedena francuska baletska predstava " Romeo i Julija" za koju je muziku radio Vejvoda.

VIDEOSEX

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

VIDEOSEX

(Ljubljana)

Okosnica grupe nastala je 1982 godine, a postavu stabilizuju u proleć e 1983, godi­ne kada klavijaturista Matjaž Kosi, bubnjar Iztok Turk i basista Janez Križ aj pozivaju pevač icu Anju Rupel i klavijaturistkinju Ninu Sever. Orijentiš uć i se na elektronsku pop muziku baziranu na zvuku dva sintisajzera, brzo stič u pristalice,

Prvi pravi nastup imaju septembra 1983 godine na manifestaciji Novi Rock na ljub­ljanskim Križ ankama, Krajem godine objav­ljuju singl sa pesmama " Moja mama" i " Kako bih volio da si tu" (koju su 1996. godine obradili č lanovi š abač ke grupe Goblini), Prvi album izlazi marta 1984, godine i donosi hit " Detektivska prič a", a na njemu su pored pe-sama sa prvog singla i " 1001 noč ", " Neon-

1992. godine i na njoj su tekstovi odabrani iz Enciklopedije deč ijih pesama.

Po raspadu grupe 1992. godine, Turk i Križ aj se posveć uju producentskom radu, Nina jedno vreme radi kao profesor klavira, a zatim prelazi u marketing služ bu izdavač ke kuć e Dallas Anja se zaposlila kao spiker na RTV Slovenija i nastavila solo karijeru Objavi­la je mini CD " Lep je dan", CD " Odpri oč i" (Helidon 1995.) i " Ž ivljenje je kot igra" (Men Art 1996) sa pesmama koje spadaju u ž anr disko zabavne muzike. Autori kompozicija su Anja i njen suprug Aleš Klinar, inač e gitarista i vođ a sastava Agropop, Anja je gostovala na ploč i " Let It Be" (RTV U 1988.) grupe Laibach u obradi pesme " Across The Universe" sastava The Beatles

U proleć e 1997. godine objavljenje dupli kompilacijski CD " Arhiv" na kome su se naš la gotovo kompletna prva tri albuma, najbolji delovi č etvrtog i osam ranije neobjavljenih

ska reklama" ali i nekoliko instrumentala. U to vreme ih Matjaž Kosi napuš ta i osniva ko­mercijalnu grupu Moulin Rouge. Videosex bez njega sviraju na finalu YURM-a u Zagre­bu Jeseni 1984 godine gosti su na turneji Parnog valjka, a nastupaju i na MESAM-u. Marta 1985. godine objavljuju LP " Lacrimae Christi" sa udarnim pesmama " Tko je zgazio gospođ u Mjesec" i " Sivi dan". Ploč a je dobi­la naziv po obradi teme " Lacrimae Christi" nemač kog dirigenta Karla Borna (Carlo Bohm) Kao gost, na ploč i je uč estvovao Laza Ristovski. Po objavljivanju drugog albu­ma, grupu napuš ta Nina Sever Na predlog Zorana Predina iz grupe Lač ni Franz, snima­ju mini album " Svet je zopet mlad" na kome su njihove obrade evergreen pesama slove-nač ke zabavne muzike š ezdesetih godina. Na snimanju su im pomagali Dadi Kaš nar (Miladojka Youneed), Andrija Puš ić i Plesni orkestar RTV Ljubljane

Godinu i po dana kasnije, vrać a im se Nina Sever, a Janez Križ aj viš e nije stalni č lan grupe već sa njima radi samo u studiju Poslednju ploč u " Ljubi in sovraž i" objavljuju

snimaka koji su nastajali tokom karijere, lako tada nisu bili zadovoljni njihovim konač nim verzijama, odluč ili su da ih uvrste na CD da bi dokument bio celovitiji.

Diskografija

" Videosex84" (RTVLM984)

" Lacrimae Christi" (RTV U 1985)

" Svet je zopet mlad" (Helidon 1987 mini LP)

" Ljubiin sovraž i" (Dallas 1992)

" Arhiv" (Dallas 1997,, dupli CD kompilacija)

VIKTORIJA

(Beograd)

Snež ana Miš ković je rođ ena 1958 godi­ne u Vuč itrnu Na studije u Beograd doš la je 1976. godine i poč ela da peva u KUD-u Branko Krsmanović i sa sastavom Pop poli-fonija. Sa Snež anom Stamenković (operska pevač ica u Bernu) i Izoldom Bamdž ijom 1981. godine osniva pevač ku grupu Aske sa kojom sledeć e godine uč estvuje na evrovi-zijskom takmič enju u Engleskoj Godine

1983 u okviru kulturne razmene Aske dva­deset puta nastupaju u Keniji Sa radom su prestale 1986. godine Za to vreme Snež ana je vodila grupu kroz koju je proš lo oko dvadeset pet pevač ica Objavile su singl sa evrovizijskom pesmom " Halo, halo" (autor Sanja Ilić), te dva albuma " Disko rock" (Jugo-ton 1982.) i " Katastrofa" (Diskos 1984.)

Krajem 1986. godine Snež ana snima pes-mu " Š arene ulice" i osniva grupu Viktorija Debi album " Spavać eš sam" snima dve godi­ne u č etiri studija u Zagrebu i Novom Sadu Na toj ploč i se predstavlja rock orijentisanim pesmama " Barakuda" (autor Zoran Lesen-drić), " Spavać eš sam" (autor Zlatan Stipiš ić), " Sami" (obrada hita grupe Ohio Express, tekst Bora Đ orđ ević), kao i baladom " Daj ne pitaj" (autori Zlatan Stipiš ić i Bora Đ orđ ević), Producent i koautor materijala bio je Teodor Jani (Theodore Yanni) Ploč u su snimili Laza Ristovski, (klavijature), Nenad Stefanović Ja­panac, (bas). Bojan Pecar, (bas), Safet Petro­vac, (gitara) i Tomislav Brezič ević, (bubnje­vi) Pevač ko pojač anje pruž ili su Bora Đ or­đ ević, Milan Mladenović, Izolda Barudž ija i č lanovi grupe Sunč eve pege. Godine 1988 i 1989 č itaoci magazina " Pop rock" izabrali su Snež anu za najbolju pevač icu. Takođ eje na MESAM-u 1990 godine proglaš ena za pevač icu godine. Poč etkom 1991, godine objavljuje album " Ja verujem" koji je snimljen u studiju Radio Pule U radu na ploč i uč e­stvovali su Laza Ristovski, Š aš a Lokner, Ne­nad Stefanović Japanac, gitaristi Rastko Miloš ev, Vjekoslav Zajec, Branko Jelić, Vlada Negovanović, a kao specijalni gosti pojavili su se Zoran Lesendrić i Dino Dvornik Autori pesama su Zlatan Stipiš ić, Nenad Stama-tović, Ž ika Milenković, Aleksandar Lokner, Zoran Lesendrić, Dragan Č ač inović i Branko Jelić, dok su tekstove pisali Radoman Kanje-vac. Marina Tucaković, Bora Đ orđ ević, Milja Vujanović i glumac Ljubiš a Bač ić (pesmu " A ja bez tebe" napisao je poč etkom sedam­desetih i posvetio Mileni Dravić), Ploč a dosti­ž e dijamantski tiraž zahvaljujuć i pesmama

Snež ana Miš ković kao Viktorija

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

VJEŠ TICE

Viktorija 1991. godine: Cajger, Jakovljević, Miš ković, Lukas i Jelić,

" Rat i mir", " Arija", " Od Splita do Beograda", " Samo teraj ti po svom", " Isus". Iste godine na evergrin več eri Beogradskog proleć a izvodi svoju verziju starog hita Vojkana Borisavlje-vić a " Ljubav je samo reč " iz repertoara Zdrav-ka Č olić a. Ta pesma je objavljena na festi­valskoj ploč i " Beograde" (PGP RTB 1991.) ali i na njenom kompilacijskom CD-u " I niš ta viš e".

Prvi samostalni koncert u Beogradu odr­ž ala je u Sava centru januara 1992. godine. Treć i album " Ja znam da je tebi krivo" objavi­la je krajem 1995 godine Aranž mane i pro­dukciju uradio je Vojislav Aralica koji je koau­tor pesama uz Stevana Todorović a i Ramba Amadeusa Na ploč i se nalaze obrade " Avan-tura-ljubomora", Bijelog dugmeta, " Ako priđ eš bliž e" Arsena Dedić a koju je pevao Zdravko Č olić, " Lokomotiva" sastava Fore-igner " Ja znam da je tebi krivo" obrada je " lo sono positivo" Đ ovanotija (Giovanotti), a domać i tekst je napisao Milan Bojanić Knez.

Sa obnovljenom Viktorijom koju č ine mladi muzič ari iz Kosovske Mitrovice, Sne-ž ana Miš ković je 1996. godine koncertno promovisala ploč u. Tokom svih godina kroz grupu Viktorija je proš lo dosta muzič ara, a najviš e koncertnog traga su ostavili gitarista

Branko Jelić (ex Slomljena stakla, Magič no oko), basista Miloš Stojisavljević Cajger (ex Zana, Generacija 5) i bubnjar Predrag Jakov­ljević (exTilt, Bulevar).

Diskografija

" Spavać eš sam" (PGP RTB 1988)

" Javerujem" (PGPRTB1991.)

".. I niš ta viš e" (PGP RTB 1992, kompilacija)

" Ja znam da je tebi krivo" (ITMM 1995)

VJEŠ TICE

(Zagreb)

Srđ an Ž ljebač ić Saher, basista originalne postave Haustora, je po odlasku iz grupe 1985 godine osnovao Brojane koji su se zadrž ali na nivou klupske atrakcije Brojani su prestali sa radom poč etkom 1988. godi­ne, a Saher je preš ao u Dee Dee Melow, ali je sarađ ivao i sa bolivijskom grupom Aylu i reggae sastavom Naturalna mistika

Poč etkom 1989 godine sa gitaristom Mladenom Jurič ić em Maxom (ex Film) i bub­njarom Borisom Lajnerom (ex Haustor, Azra, Naturalna mistika) pokreć e Vješ tice Iste godine izlazi im LP " Totalno drukč iji od drugih" na kome kroz Saherove kompozici­je daju svoje viđ enje world muzike sa pop prelivima. Ploč u su promovisali pet več eri uzastopno, tač no u ponoć u Press klubu Omladinskog kulturnog centra. U zanimlji­vom omotu Borisa Lajnera, LP nudi svež e pe-sme " Stalno mi lomi koplje", " THC (Trula jabu­ka)", " Da li su to bili topovi ili lupa mog srca" (reč enica koju Ingrid Bergman izgovara Hemfriju Bogartu u filmu " Kazablanka), kao i " Zima" u kojoj se koristi folklor hrvatskog zagorja Zahvaljujuć i svojoj osobenoj ž an­rovskoj smeš i. Vješ tice su zanimljive i u Evropi, tako da nastupaju u Nemač koj, Dan­skoj, Italiji, Austriji, Č eš koj i Francuskoj, a rede u Jugoslaviji

Drugi LP u produkciji Ž eljka Brodarica " Bez tiš ine" objavljuju marta 1991 godine i na njemu neguju isti stil. Te godine izdaju koncertnu kasetu " Live in Schwarzwald", a sa poč etkom rata Lajner se seli u Berlin

Septembra 1993 godine na njegovu ini­cijativu, organizuje se akcija " Ko to tamo pje­va". Električ ni orgazam, EKV, Partibrejkersi i Vješ tice sviraju zajedno u Pragu i Berlinu, ostvarujuć i prvi srpskohrvatski susret na muzič kom nivou posle raspada zemlje U to vreme Vješ tice na već im koncertima nastu­paju sa perkusionistom iz Dubrovnika Davo-rom Vrdoljakom. Tokom proleć a 1994. godi­ne na koncertima u Zagrebu snimaju CD " Djevojke u Ijetnjim haljinama". Pored njiho­vih pesama, tu su i obrada narodne " Klinč ek stoji pod oblokom", kao i Saherova " Prva ljubav", iz repertoara Haustora, a tu je i rani­je neobjavljena " Kako biti indijanac a da te

Tri Vješ tice

VLADA I BAJKA

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

ne istrijebe." Tu pesmu i " Totalno drukč iji od drugih", koje su snimili na koncertu u klubu Kuluš ić, u proleć e 1994 godine objavljuju u tiraž u od 200 primeraka na vinilnom singlu Koristeć i poznanstvo sa radnicima u reza-č nici ploč a, skrivaju nekoliko buradi sa gra-nulatom i singl š tampaju gotovo ilegalno, u noć noj smeni

Poč etkom 1996. godine Saher nastupa sa obnovljenim Haustorom. Vješ tice su kra­jem 1996 godine objavile CD " Kradljivci srca" Grupu su tom prilikom č inili samo Juri-č ić i Lajner, Saher se pojavio kao autor pet pesama, dok su ostalih pet numera obrade hrvatskih narodnih pesama. Na ploč i se naš la i obrada pesme " Neobič an dan" iz re­pertoara Haustora Kao gosti, na snimanju su uč estvovali Jurij Novoselić (saksofon), Mateo Martinović (bas, klavir, vokal), Josip Grah (truba), Neno Grahovac (trombon), Hrvoje Rupč ić (bongosi) i drugi