Студопедия

Главная страница Случайная страница

Разделы сайта

АвтомобилиАстрономияБиологияГеографияДом и садДругие языкиДругоеИнформатикаИсторияКультураЛитератураЛогикаМатематикаМедицинаМеталлургияМеханикаОбразованиеОхрана трудаПедагогикаПолитикаПравоПсихологияРелигияРиторикаСоциологияСпортСтроительствоТехнологияТуризмФизикаФилософияФинансыХимияЧерчениеЭкологияЭкономикаЭлектроника






RIBLJA ČORBA






(Beograd)

 

Borislav Đ orđ ević rođ en je 1 novembra 1952 godine u Č ač ku. Muzikom je poč eo da se bavi vrlo rano na uobič ajen nač in Roditelji su ga nauč ili nekoliko pesmica, od kojih su neke spadale u bezobraznije, pa kad se okupi komš iluk, mali Bora se peo na sto i zabavljao okupljene. U niž im razredima osnovne š kole pevao je na š kolskim prired­bama hitove kao " Zviž duk u osam" Đ orđ a Marjanović a

U to vreme Bora se lomio izmeđ u muzike i crtanja Na deč joj izlož bi u Novom Sadu osvojio je nagradu za kolaž e. Č ak je hteo da se posle osnovne š kole upiš e u srednju sli­karsku koja je postojala u Zagrebu, ali mu roditelji to nisu dozvolili, već je upisao gim­naziju Sa trinaest godina Bora je u Č ač ku sa tri š kolska druga oformio svoju prvu grupu Hermelini koja je pravila muziku pod uticajem zagrebač kih Robota Bora je svirao bas, Borko Ilić solo gitaru, Prvoslav Savić, ritam gitaru a Aca Dimitrijević bubnjeve. Boru je prvenstveno zanimalo pevanje, a gitaru je svirao prilič no slabo, međ utim, kako se bas smatrao nevaž nim instrumen­tom, onda mu je dodeljena uloga basiste. Dve godine kasnije avanzovao je i preš ao na ritam gitaru. Već u to vreme je poč eo da komponuje, pa mu je druga pesma koju je u ž ivotu napravio " Moje tuge" koja se kasni­je naš la na albumu grupe Suncokret. Zatim se Bora seli po grupama: Vesnici ljubavi, Safiri, Deč aci sa Morave, Č ač anski plemić i U grupi PORS (Poslednji Ostatak Romatič nog Sveta) bio je i R M Toč ak koji je svirao gitaru i pevao drugi vokal

Burne godine odrastanja donosile su i prve nevolje. Bora je sa druš tvom u to vreme upadao u tuđ e stanove. Od tako steč enog novca u Beogradu su kupovali instrumente Posle tri godine podzemnih aktivnosti, uhva­ć eni su i proglaš eni za maloletne delikvente Bora je sedam dana bio u istraž nom zatvoru, zatim je puš ten da se brani sa slobode i odmah je izbač en iz gimnazije. Konač na pre­suda je glasila: oslobođ en uz pojač an nad­zor roditelja i povremenu kontrolu organa starateljstva Za mali Č ač ak to je bila velika bruka i roditelji odluč uju da se presele u Beo­grad Bora upisuje prilič no strogu Petu beo­gradsku gimnaziju kod Taš majdana. U ž elji da se iskupi za stare grehe, krenuo je ambici­ozno, naredao petice, ali č im je za njim stigla prič a iz Č ač ka, profesori skloni starinskoj pedagogiji poč eli su da mu dele trojke. Do mature je uglavnom bio miran, a onda kao da je stiglo oslobođ enje. Tvrdi da mu je tada pukao film, pa je odmah otiš ao na audiciju za rock operu " Isus Hrist Superstar" koja se u to vreme pripremala u Ateljeu 212. Dobio je ulogu jednog od apostola tako da je imao neke horske pevač ke zadatke. Tada upozna­je Zorana Radmilović a, Dragana Nikolić a, Duš ana Prelević a, nastavlja da glumi, pojav­ljuje se u predstavama " Purpurno ostrvo", " Tom Pejn", " Caca u metrou".

Poč etkom sedamdesetih formira akustič arsku grupu Zajedno u kojoj su pevale ses­tre bliznakinje Vukica i Gordana Stefanović, Ivana Kač unković, klavijature je svirao Đ orđ e Petrović, a povremeno je sa njima pevao Nenad Stekić, tadaš nji evropski rekorder u skoku udalj. Sa njima radi muziku za pred­stavu " Bonton" koju su svirali už ivo u pozoriš tu. Bora je pokuš ao da upiš e glumu na Akademiji, ali su ga odbili pa se odluč uje za odsek pozoriš ne organizacije. Sa grupom Zajedno, Bora je poč eo da profiliš e než nu muziku povremeno zasnovanu na stihovima pesnika, tako da su č esto snimali takozvane primenjene emisije na radiju, uklapajuć i se u najrazlič itije programe. Prvi singl sa pesmama " Vizija", " Goro moja" (PGP RTB 1974.) doneo im je sasvim solidnu popularnost U to vreme Bora je radio kao saradnik emisije " Več e uz radio" I programa Radio Beograda, Pravio je reportaž e sa Festivala akustič arske muzike u vojvođ anskom mestu Sivac i pisao je za tadaš nji " Dž uboks" i to pretež no o do­mać oj akustič arskoj sceni Bora je snimio re­klamni singl za Ostrvo cveć a, Singl je objavio Studio B. Na A-stani je bila pesma " Ostrvo cveć a", a na B " The Island Of Flowers" - ista kompozicija, ali na engleskom Č esto je ra­dio š pice, dž inglove i songove za Beograd 202 i Studio B.

Grupu Zajedno Bora je napustio krajem 1974 godine Već januara 1975 oformio je akustič arsku grupu Suncokret. Paž nju su iza­zvali pesmama u stilu folk rocka, Borinim duhovitim tekstovima i viš eglasnim pevanjem. Sa radijskom zvezdom Zoranom Modlijem, pod firmom Hajduk Stanko i jataci snimali su i objavili singl sa pesmama " Na putu za Stambol" / " Anđ elija, č uvaj se Tura­ka" (PGP RTB 1975.) a i pod firmom Zoran Modli i Suncokret singl " Rock and roll duku duku" i " Gili gili bluz" (Diskos 1976.) Dru­ž enje Bore i Modlija datira još iz vremena grupe Zajedno, kada je popularni disk dž o­kej producirao njihov prvi singl. Za potrebe grupe Hajduk Stanko i jataci, bas je svirao Robert Nemeč ek (Pop maš ina), a gitaru Lju­ba Sedlar, dok je Modli pevao. U svojoj plod­noj karijeri Modli je objavio dva LP-a " Bugi vugi za disk dž okeja" (PGP RTB 1976) i " Dis-co bus" (PGP RTB 1977.).

Do razlaza Bore i Suncokreta dolazi kada je na probu doneo svoju novu pesmu " Lut­ka sa naslovne strane". Č lanovi grupe su je odbili smatrajuć i da ne odgovara senzibili­tetu koji su izgradili Besan i ljut, Bora odlazi juna 1978 godine reš en da napusti muziku Ipak, prihvata poziv za najč udniju kombi­naciju u svojoj karijeri Sa Biljom Krstić posta­je č lan akustič arske grupe Rani mraz u kojoj su već bili Verica Todorovic i Đ orđ e Balaš ević svež e posvađ ani sa sastavom Ž etva. Njih dvojica udruž uju snage izjavljujuć i kako Rani mraz mož e lako da uniš ti svaku ž etvu i sun­cokrete, lako je bilo jasno da Bora sve viš e naginje oš trijem rock senzibilitetu, još uvek nije bio spreman da se oslobodi akustič arskih repova. Leta 1978. godine Rani mraz je održ ao desetak pretponoć nih nastupa u Do­mu omladine u okviru Beogradskog leta. Bo­ra je tada svirao svoj novi materijal " Lutku", " Mirno spavaj", " Zvezda potkrovlja i sutere­na", dakle ono š to ć e biti okosnica prve faze Riblje č orbe, a Balaš ević je publiku zabavljao petnaestominutnim verzijama o snaš ama i salaš ima. Njih č etvoro zatim snimaju ta­daš nju generacijsku himnu " Rač unajte na nas". Na B-strani se naš la pesma " Straš an ž ulj" posveć ena radnim akcijama. Pored toga, snimili su i singl sa pesmama " Oprosti mi Katrin" i " Ž ivot je more". Svestan kompro­misa koje č ini, posle nastupa na festivalu u Splitu jula 1978. godine i č etrdeset pet dana provedenih u grupi. Bora odluč uje da napu­sti Rani mraz.

Po povratku u Beograd Bora za nove saradnike bira dugogodiš nje trkač e u mestu, č lanove grupe SOS. Oni su godinama figuri­rali na sceni ne uspevajuć i da se maknu od statusa uvež bane ekipe koja dobro svira standarde. SOS su 1972. godine osnovali basista Miš a Aleksić (ex Rojali), gitarista Dra­gan Š tulić Š tuks i bubnjar Steva Stevanović. Godinama su redovno svirali tako da je Miš a u to vreme komotno mogao da bude pro­fesor domać e geografije buduć i da je svirao u mestima koja postoje samo na vojnim kar­tama. SOS su temeljno ispekli zanat, objavi­li singlove " Nestvaran san" / " Stari sat" (PGP RTB 1973.), " Traž im" / " Magnovenje" (PGP RTB 1974) " Č ovek i pč ela" / " Znam kako je" (PGP RTB 1975.) i snimili debi LP " Prvi poziv" (na kome je kao gost pevao Bora Đ orđ ević) koji niko nije ž eleo da im objavi Jedno vreme su pratili Srđ ana Marjanović a i poma­gali mnogima Miš a Aleksić je takođ e bio č esto u Radio Beogradu, sarađ ivao je u emi­siji " Več e uz radio" i pisao za " Dž uboks" Buduć i da je Miš a rođ en 16 avgusta 1953. on i Bora su i generacijski bili bliski. Vreme­nom je Š tuks odustao od muzike, kombijem je poč eo da vozi bendove, a Steva je menjao sastave da bi se skrasio u grupi Tunel. Leta 1978 godine SOS su pored Mise č inili gita­rista Rajko Kojić (rođ en 12 aprila 1956., selo Jarkovac) i bubnjar Miroslav Milatović Vicko (rođ en 9 maja 1959.). Riblja č orba je zvanič no nastala u beogradskom restoranu Š umatovac 15. avgusta 1978. godine i u njoj je Bora bio š ef, glavni autor, pevač, a svirao je i akustič nu gitaru. Oko imena su se premi­š ljali. Grupa je prvo trebalo da se zove Bora i Ratnici, a onda su se odluč ili za Riblja č or­ba. Bio je to beogradski sleng za menstruaciju i slikovito je predstavio direktnu lirič nost grupe. Njihova saradnja bila je logič an nas­tavak svih godina provedenih na sceni. Ono š to nije imao Bora, č vrst i energič an sastav, doneo je SOS. Ono š to nisu imali oni, besnog autora koji ume da usmeri i ima dovolj­no pesama, predstavljao je Bora. Naizgled preko noć i, Bora je prekinuo sve veze koje su ga drž ale za umivenu akustič arsku pro­š lost, isprljao se i progovorio sasvim druga­č ijim reč nikom. Prvi koncert Č orba je održ ala u vojvođ anskom mestu Elemir 8. septembra 1978. godine. Zatim su usledile već e svirke. Novembra iste godine emisija " Več e uz radio" slavila je rođ endan koncertom u subotič koj sportskoj hali Riblja č orba je odsvirala samo dve pesme i zapalila okupljene. Nove poklonike regrutovali su na dobrotvornom koncertu u Sarajevu i novosadskom BOOM festivalu održ anom poč etkom decembra Prvi potez uč injen je kada su 22. decembra objavili singl sa pesmama " Lutka sa naslovne strane" i " On i njegov BMW". U " Lutki" klavir je svirao poznati jazz trubač Stjepko Gut a pesma, iako tanko snimljena, odmah je po­stala omiljena na radio programima. Već u to vreme Bora je planirao da se oslobodi akustič ne gitare i posveti se pevanju. Prvo­bitno je imao plan da dovede klavijaturistu, ali se ipak odluč io za još jednog gitaristu Posle nekoliko muzič ara koje su imali na umu, odluč uju se da prihvate predlog Rajka Kojić a i kao ritam gitaristu dovode matu­ranta Momč ila Bajagić a Bajagu, koji je sa Rajkom ranije svirao u sastavu Glogov kolac. Prvi koncert u novoj postavi održ ali su 7 ja­nuara 1979. godine u Jarkovcu Svirka je tra­jala tri sata. Rajko, Miš a i Vicko prvo su svi­rali strane hitove, zatim je na binu stupio Bora. Bajaga je svirao samo u treć em delu kada su iš le Č orbine pesme. U Domu omla­dine održ ali su 28. februara prvi beogradski koncert gromoglasno najavljivan u medijima. Tokom izvođ enja " Lutke" Bora je polo­mio jednu od onih plastič nih lutki iz izloga, a koreografiju su dopunile balerine Minke Kamberović. Te več eri su odsvirali već i deo materijala za prvu ploč u š to je publika top­lo primila. Već poč etkom marta odlaze da odsviraju dvadesetak koncerata po Makedoniji. Klinci su ih napreč ac zavoleli, ali je turneja bila fijasko š to se tič e zarade Te svirke su mogle da budu prilič no nezgodne i za Bajagu. On je u š koli slagao da ide na operaciju slepog creva i dok su ga nastavni­ci saž aljevali, on se zezao po Makedoniji, Frka je nastala kada se na Hit strani " Politikinog Zabavnika" pojavila slika benda i tekst o turneji. Ipak, sve su mu oprostili, tako da je odsustvovanje iz š kole proš lo bez pro­blema. Na koncertu u Dolovu, Miš a je u zanosu svirke promaš io binu, pao je i slomio nogu, pa ga je na svirkama po Sandž aku menjao Miroslav Cvetković (kasnije u Bajaginim Instruktorima) koji je imao dodatni zadatak da peva u bloku stranih standarda. Drugi singl sa pesmama " Rock'n'roll za kuć ni savet" i " Valentino iz restorana" objav­ljuju 19. marta 1979. godine. " Valentina" je komponovao Rajko, a koautor teksta bila je Marina Tucaković To je bio jedini put da su za tekstove traž ili nekog sa strane. Pesmu su izveli i na več eri slobodnih formi festivala zabavne muzike u Opatiji. Leto su proveli u kampu Goran Savinja u Makarskoj gde su se na redovnim svirkama uvež bavali za pro­mociju debi ploč e zakazanu za 1. septem­bar na Taš majdanu. Ž eleć i da napravi naro­dsku zabavu, Bora je taj koncert najavljivao pod parolom " Riblja č orba neć e da vam oti­ma lovu-ulaz dva soma" š to je u to vreme zaista bila popularna cena lako je ploč a objavljena tek desetak dana posle koncerta, termin za nastup bio je odlič no tempiran. Poč etak š kolske godine, još uvek lepo vreme, niska cena ulaznica i velika fama koja je oko grupe stvorena, uslovili su da Taš majdan bude rasprodat, a dosta zainteresovanih je ostalo napolju Kao predgrupe nastupile su grupe Bulevar u kome je tada pevao Dejan Cukić, a gitaru svirao Nele Stamatović i Formula 4 iz Sarajeva. Najveć e iznenađ enje za Č orbu predstavljala je publika koja je, iako LP još nije izaš ao, znala sve tekstove novih pesama. Verni svojoj novoj ljubavi, pedant­no su sa radija snimali pesme koje je Bora povremeno puš tao uz intervjue i odmah su ih prisvajali Da bi rock cirkus bio još već i Bora je pozvao antibaletsku grupu Ribetine koju je predvodila komič na osoba iz Š umatovca Meri Cakić. Za nju su mnogi u to vre­me tvrdili da je inspirisala Boru za " Lutku sa naslovne strane" U erotskom donjem veš u sa podvezicama, ona se muvala po bini opravdavajuć i prefiks antibaletska. Bora je već tada izmeđ u pesama imao serijal svojih prič a koje su dobro doš le da smiruju egzalti­ranu publiku. Za kuliranje su bili zaduž eni redari i milicija, koji su s mukom drž ali klince na kakvom-takvom odstojanju od bine Sreć om, č itava svirka je završ ena bez inci­denata, a Bora je svoj autoritet dokazao umirujuć i publiku u momentima kada je izgledalo da ć e oduš evljenje prerasti u eksploziju. Tada je zaradio koncertni nadi­mak Bora Majstor. Te več eri Č orba je odsvi­rala sve pesme sa singlova i LP-a uz " The Letter" iz repertoara Dž oa Kokera (Joe Cocker, inač e omiljeni Borin pevač) i " Jumpin' Jack Flash" The Rolling Stonesa. Kako su u to vreme imali malo svojih pesama, na bis su izveli " Rock'n'roll za kuć ni savet" i " Ostani đ ubre do kraja" koja je ubrzo postala hit Desetak dana kasnije, Bora je otiš ao na odsluž enje vojnog roka u Doboj, a Rajko Kojić se po istom zadatku preselio u Saraje­vo. Grupa nije odmah pogasila pojač ala, tako da su 28, novembra 1979 godine svi­rali na maratonskom koncertu u Sarajevu. Nastupali su bez Bore, Rajko je svirao u uni­formi, a Miš a je, buduć i da nije znao sve tek­stove, inicijativu prepuš tao publici. Ubrzo je i on otiš ao vojsku u Koprivnicu, pa su reak­cije na LP " Kost u grlu" pratili iz daljine

Riblja č orba je debi LP snimala tokom juna i jula 1979. godine u Beogradu i tada je Bajaga prvi put sa njima radio u studiju. Doduš e, zbog efikasnog koriš ć enja vreme­na, njegove deonice je odsvirao Rajko Kojić Ploč u je producirao Enco Lesić, a pored Bore kao autori se potpisuju Miš a, Rajko i Nenad Bož ić iz Suncokreta koji je bio koautor muzike za pesmu " Mirno spavaj". Muzika za tu pesmu nastala je još u vreme Suncokreta, pa je č ak bila snimljena na zlosreć nom albu­mu grupe SOS. Mnogo kasnije Bora se setio te pesme, napisao nov tekst i ona se, znač ajno izmenjena, sasvim uklopila u stil Č orbe. Sve pesme na ploč i nastale su kao plod Borinog novog interesovanja za teme koje obrađ uju svakodnevicu, a neuvijen jezik je u startu izazvao probleme. Tako je u pesmi " Mirno spavaj" sporan bio stih " popij svo­je sedative" jer asocira na drogu i zbog nje­ga je izlazak ploč e kasnio. Prvi deo tiraž a š tampan je sa originalnom verzijom pesme, ali je onda sve povuč eno iz prodaje. Prvih stotinak prodatih primeraka ploč e sa origi­nalnim tekstom danas imaju status rariteta. Pesmu " Još jedan usran dan" Bora je pre­ventivno sam prekrstio u " Još jedan š ugav dan". U pesmama " Ostani đ ubre do kraja", " Zvezda potkrovlja i suterena", " Egoista", " Ja sam još ona ista budala", " Pozajmila je pare, poludela je skroz, kupila je kartu i sela na voz", Bora se bavi analizom različ itih ž enskih oblika ž ivota. Od onih u koje je bio (nesreć no) zaljubljen do onih o koje se usput oč e­š ao.

Po oč ekivanju, ploč a je doč ekana sa odu­š evljenjem. Postoje informacije da je već pr­vog dana prodato 12 000 primeraka, a ko­nač ni tiraž se zaustavio na oko 120 000 pro­datih kopija. U muzič kim novinama Boru su proglaš avali za rock lič nost godine, a njihov hard rock zvuk sa blues elementima nije smetao iako su na vrata uveliko kucali punk i novi talas Krajem jula 1980. godine Bora se, zahvaljujuć i primernom ponaš anju u vojsci, pojavio u Beogradu na nagradnom odsustvu koje je radno iskoristio. Uz Rajka Kojić a koji je kidnuo iz sarajevske kasarne Bajagu i Vicka za jednu noć su snimili pesmu " Nazad u veliki prljavi grad" Kako Miš a nije dobio dozvolu vojnih vlasti da dođ e, Bajaga je snimio i bas deonice. Po povratku u kasarnu i Rajko je dož iveo iznenađ enje Nje­gov pretpostavljeni je u novinama video sliku Rajka kako sedi u Š umatovcu, i uprkos tradicionalno lenjim vojnič kim mozgovima shvatio je da mu je vojnik malo skitao, pa ga je strpao u zatvor na petnaest dana. Singl sa pesmom " Nazad u veliki prljavi grad" poja­vio se 1. septembra 1980. godine. Na B-strani se naš la necenzurisana verzija peš me " Mirno spavaj" koja najednom viš e nikome nije smetala. Po Borinom povratku iz vojske, pesmu su promovisali bez Rajka i Mise, poja­vom na play back u emisiji " Znanje imanje" koja je snimana u selu Skupljen kraj Š apca. Miš u je glumio Š tuks, stari gitarista grupe SOS sakriven iza š eš ira, naoč ara i ciganskog kontrabasa Po Miš inom povratku organizovali su neobaveznu svirku 24 novembra u Dadovu pod imenom Zlatni valovi Dunava, Predstavili su se kao bend koji već sedam godina bezuspeš no pokuš ava da snimi plo­č u, pa tom prilikom traž e tezgu na nekoj morskoj terasi Na tom koncertu su isproba­vali reakcije publike na nove pesme koje je Bora pretež no napisao tokom boravka u JNA. Uoč i Nove godine iz vojske je stigao i Rajko, pa kompletirani sviraju 31. decembra i 1 januara nove 1981 godine sa Atomskim skloniš tem u hali Pionir na koncertima pod nazivom " Atomska č orba". Do polovine feb­ruara 1981 godine u studiju Druga maca uz produkciju Enca Lesić a snimaju album " Pokvarena maš ta i prljave strasti" za koji su pesme tokom prethodne godine sklapali muzič ari razbacani na relaciji Sarajevo-Doboj-Koprivnica-Zemun. Mladi Bajaga je najviš e iznenadio svog š efa. Bora je iz vojske poslao tekstove za pesme " Nemoj sreć o, nemoj danas", " Dva dinara druž e" i " Evo ti za taksi", a po povratku su ga č ekale gotove kompozicije. Muziku za pesmu " Rekla si" napisao je Enco Lesić koji je, kao i na prvoj plo­č i, svirao klavijature. Zanimljivo je da je Bora nudio Encu da umesto honorara u kesu za snimanje i produciranje ploč e, dobije procenat od prodaje. Međ utim, on se, nesiguran u prođ u ploč e i moguć nost sigurne naplate, odluč io za gotov novac Kada je LP krajem 1981. godine dostigao tiraž od 200 000 primeraka, Bora je kupio flaš u viskija, pok­lonio je Encu i zahvalio se š to mu je uš tedeo gomilu para

Zvanič no, ploč a je u prodavnice stigla 23. februara, a nedelju dana pre toga Č orba je trijumfovala na zagrebač kim koncertima u okviru akcije Pozdrav iz Beograda. Na omo­tu je trebalo da se pojavi osamdesetogodiš nja gospođ a Adela, model na Likovnoj akademiji. Planirali su da je slikaju golu, ali otprilike u to vreme se pojavio album Bijelog dugmeta " Dož ivjeti stotu", a na omotu su bile slike starije gole ž ene, pa je Bora od tog plana odustao. Na kraju, na omotu se naš ao knjiž evnik naivac Miloš Jovanč ević koji je po Beogradu prodavao svoje samizdat knjige " Nevini muš karac", " Sve zbog fudbala", " Ko­š arkaš ica" i druge. Kao model on je č itao porno č asopis. Uz pomenute pesme za koje je muziku radio Bajaga, drugi LP je doneo č itav niz hitova: " Ostać u slobodan", " Lak mu­š karac", " Nemoj sreć o, nemoj danas", " Neke su ž ene pratile vojnike" Veliko interesovanje za ploč u Č orba je odmah stavila u pogon tokom dva koncerta u novobeogradskoj Hali

sportova u kojoj se okupilo blizu 5 000 posetilaca po več eri. Doduš e, svirka nije mogla da prođ e bez incidenata. Direktor Hale se plaš io da ć e " drogirani huligani da demoli­raju parket" pa nije dozvolio gaš enje svetla, tako da je predgrupa Papatra (u kojoj je basista bio Miroslav Cvetković) svirala pod osvetljenjem zgodnim za koš arkaš ku utak­micu. Bora je odbio da izađ e na binu dok se svetio ne ugasi, pa je muč no pregovaranje potrajalo gotovo č itav sat dok je nervozna publika zviž dala, lupala nogama o pod i skandirala " Gasi svetlo! " Kada je dogovor najzad postignut, Halom se prolomilo odu­š evljenje, tako da su klinci tokom nastupa već inu hitova otpevali zajedno sa Borom Sledeć e več eri nisu imali slič nih problema pa je " svirka za pet soma" ponovo podigla publiku na noge Taj trijumf je bio samo uvod u uspehe koje je grupa postigla tokom tur­neje po Jugoslaviji kada su obiš li pedeset devet gradova. Krajem juna bili su zvezde več eri na " Vjesnikovom" koncertu u Zagre­bu na kome su se okupile vodeć e domać e grupe, a Bregović je tom prilikom svirao sa seš n sastavom Hipodrom. Miš a zbog ž enid­be nije mogao da svira pa ga je opet menjao Miroslav Cvetković. Č orba se u Beograd koncertno vratila 10. septembra nastupom na kalemegdanskoj Rockoteci. Taj prostor je jedva primio oko 10 000 omladinaca. Tokom svirke je doš lo do velike guž ve pa su neki kuć ama otiš li razbijenih glava, a bilo je i tež ih oš teć enja i pogubljenih cipela. Uprkos povredama, koncert je u novinama dobio dobre kritike, a te več eri su odsvirali i deo novih pesama sa gostom iz Engleske, basis­tom Dž onom Mek Kojem (John McCoy). Naime, ne gubeć i vreme, oni su se već tog leta zatvorili u studio i snimili treć i LP " Mrt­va priroda" koji je upravo producirao Mek Koj, basista Gillan benda. Tokom prve tri nedelje po objavljivanju " Mrtve prirode" proda­to je č ak 100 000 primeraka ploč e Za to vre­me bila je to najbrž e prodavana ploč a u istoriji domać e muzike. Njen konač ni tiraž zaustavio se na 450 000. primeraka

Na toj ploč i Bajaga prvi put nastupa sa svojom pesmom " Ja sam se lož io na tebe", a radio je i muziku za " Ne veruj ž eni koja puš i Drinu bez filtera" i sa Misom je komponovao " Odlazak u grad" Udarni autor je i dalje Bora sa pesmama " Na Zapadu niš ta novo" (prva Borina direktno politič ka pesma), " Neć u da ispadnem ž ivotinja", " Pekar, lekar, apotekar", " Volim, volim ž ene" i drugim. Jan­uara 1982. godine koncertom u Č ač ku Č orba je započ ela jugoslovensku turneju koja je, kako se kasnije ispostavilo, prilič no nezgodno nazvana " Ko prež ivi - prič ać e". Gde god su se pojavili, vladalo je veliko interesovanje za karte, š to su organizatori nemilosrdno zloupotrebljavali. Tako je za nji­hov nastup u zagrebač koj Ledenoj dvorani 8 februara u prodaju puš teno 10 500 kara­ta koje su brzo rasprodate. U sali se, na ne­sreć u, uoč i svirke naš lo oko 15 000 mladih. Kako su samo dvoja vrata bila otvorena, u guž vi na ulazu izgaž ena je č etrnaestogodi­š nja Zagrepč anka Ž eljka Marković koja je preminula od povreda. Revijalnim novina­ma ta tragedija je posluž ila kao dobar povod za obrač un sa rock muzikom uopš te i napa­de na Boru Đ orđ ević a koji sa javaš luk-organizacijom nije imao nikakve veze. Posle Za­greba organizatori su na njihovim koncerti­ma drastič no smanjili broj karata koje su pu­š tali u prodaju, a nije bila retkost ni da im ot­kazuju gostoprimstvo, plaš eć i se novih frka. U tom periodu Č orba je definitivno po­stala najveć a r'n'r grupa u Jugoslaviji, a to je, uz sve prijatne pojave, povlač ilo i upotrebu krupne politič ke lupe kroz koju su posmatrani. Poč etkom februara u " Ilustrovanoj politici" objavljeno je pismo izvesnog tinejdž era u kome je razglabao na temu politič ke podobnosti Bore i drugova. To je bilo dovo­ljno da SUBNOR skopske opš tine Karpoš podnese zahtev da se ploč a zabrani zbog stihova " Za ideale ginu budale" i " Kreteni diž u bune i ginu" iz pesme " Na Zapadu niš ta no­vo". Odmah posle njih, tom zahtevu se pri­druž uju SUBNOR Sarajeva i malog mesta Bezdan, ali i Savez socijalistič ke omladine Bosne i Hercegovine Afera poprima velike razmere po medijima, svaka š uš a se tu osetila pozvana da pljune Boru zbog " vređ anja tekovina narodnooslobodilač ke borbe". Re­zultati svega toga bili su vidljivi na terenu Č orba je bila prisiljena da u Celju prvi put u karijeri prekine svoj koncert, jer su dež urni vatrogasci bili previš e agresivni prema publici. Koncert u Sarajevu mogao je da bude održ an tek kada je Bora napisao obrazlo­ž enje za tekstove svih pesama koje ć e izvodi­ti i potpisao da ć e " Na Zapadu niš ta novo" otpevati na sopstvenu odgovornost. U Tuzli nisu mogli da sviraju jer, kako je bilo izjav­ljeno, " organizator ne mož e da obezbedi red i mir tokom koncerta grupe č ije ponaš anje nije u skladu sa socijalistič kim moralom". Č itava stvar se smirila kada je grupu odbranio tadaš nji predsednik borač ke organizaci­je. Bio je to samo uvod u politič ke zabrane na koje je Bora u nastavku karijere naletao.

Promotivnu turneju povodom ploč e " Mrt­va priroda", Riblja č orba je završ ila svirajuć i č etiri več eri uzastopno, polovinom aprila 1982, godine u beogradskoj hali Pionir Svir­ke su održ ane sa mesec dana zakaš njenja, jer su organizatori otezali zbog sluč aja u Zagrebu, plaš eć i se da li ć e moć i da ponude adekvatno obezbeđ enje. Razloga za strah nije bilo jer su prve več eri svirali u polupraznom Pioniru, sto je bilo veliko iznenađ enje. Ipak, druge dve več eri su bile popunjene na pravi nač in a na nastupu od 11. aprila snim­ljen je njihov koncertni LP " U ime naroda" Ploč a je dobila naziv po uzoru na poč etnu repliku kojom se izrič e presuda u sudu i time se jasno aludiralo na Borine politič ke prob­leme. Tokom č etiri dana Č orbu je " gledalo 21 000 ljudi zajedno sa mnogobrojnim reda­rima i milicionerima".

Politič ko smirivanje oko Č orbe rezultiralo je neobič nom odlukom. Na Dan mladosti i na rođ endan druga Tita, 25. maja 1982 godine, dobili su Majsku nagradu Gradskog komiteta Saveza Socijalistič ke omladine uz obrazlož enje da " grupa peva o ž ivotu i prob­lemima mladih i daje postala unekoliko simbol velikog dela omladine". Poč etkom jula pojavila se ž iva ploč a " U ime naroda" u kojoj je publika odigrala znač ajnu ulogu. LP je odrađ en sirovo, bez studijskog peglanja, postigao je tiraž od 120 000 i postao najprodavaniji koncertni LP u dotadaš njoj domać oj rock istorijt, Č orba je na ploč i uvrstila samo proverene koncertne favorite, te prodati tiraž nije predstavljao iznenađ enje. Nekoliko dana kasnije uz druge domać e grupe sviraju na Trgu Marksa i Engelsa na koncertu povodom solidarnosti sa borbom naroda Palestine. Zatim se povlač e iz javnosti i pripremaju sledeć u ploč u " Buvlja pijaca" koja se pojavila krajem 1982. godine. Ploč u je opet produci­rao Dž on Mek Koj, a miks je urađ en u Lon­donu Uz Č orbu je na snimanju uč estvovao Kornelije Kovač koji je svirao klavijature, dok su se u nekim pesmama pojavili gudač i i duvač ka linija, tako da je ploč a u sebi nosila i neke od elemenata akustič nog zvuka Bora je uradio tekstove za sve pesme, sem za " Baby, baby I don't Wanna Cry" koja je kom­pletno Bajagina. Tu pesmu je prvobitno tre­balo da peva Slađ ana Miloš ević na svojoj ploč i, ali je Bora insistirao da ostane Č orbi Kao autori muzike na ostatku materijala pot­pisali su se Miš a, Rajko i Vicko. I ova ploč a je Č orbi donela č itav niz uspeš nih pesama i to podeljenih u dve celine. Jednu su č inile Ijubavno-ironič ne kao " Draga, ne budi peder", " U dva ć e č istač i i odneti đ ubre" i " Dobro jutro". Drugu celinu č inile su politič ki direk­tne pesme " Sluš aj, sine, obrisi sline", " Kako je lepo biti glup" (inspirisana boravkom u neinspirativnoj vojsci), " Pravila, pravila", " Kad ti se na glavu sruš i č itav svet" i " Ja ratujem sam". Jedan od krajnje urbanih poklič a nudila je pesma " Neć u da ž ivim u bloku 65" u kojoj se Bora smisleno gadio Novog Beograda. Ploč a je ponovo postigla veliki tiraž, mada je 250 000 primeraka bilo mnogo manje od prethodne cifre. Neke pesme sa ploč e su koriš ć ene u populistič kom filmu " Laf u srcu" Mić e Miloš ević a. Na osnovu glasova č itateljki lista " Bazar" Bora je izabran za idealnog muš karca. Doduš e, redakcija je odbila da š tampa Borinu pesmicu-zahvalnicu: " Doma­ć ice skinite gać ice, ja volim vaš e flanelske spavać ice". Na turneju su krenuli dve nedelje po objavljivanju ploč e i suoč ili se sa oslablje­nim interesovanjem publike. Zanimljivo je da im je koncerte po Hrvatskoj organizovala estradna ispostava Saveza boraca Scena re­volucije. Turneju su završ ili poč etkom aprila 1983 godine ambicioznim koncertom na Sajmiš tu za koji je Bora ž eleo da postane nje­gova Hajduč ka č esma. Ideja za Sajmiš te je bila Borina, buduć i da je sentimentalno vezan za taj prostor. Na Sajmiš te ga je kao klinca na jednu od č uvenih Gitarijada odveo Petar Popović. Posle š esnaest godina pauze, tu je ponovo uš ao rock. U ž elji da obnovi taj prostor, Bora je maltene sam sa Misom Aleksić em organizovao svirku Potrudili su se da naprave najveć u binu koja je do tada viđ ena u Jugoslaviji, a nju je pratilo adekvatno kvali­tetno svetio i ozvuč enje Bora je sa Markom Janković em i Zoranom Modlijem snimio radijske reklame. U zalaganju za svirku iš ao je tako daleko da je sa Modlijem iz aviona bacao letke iznad Novog Sada, Zrenjanina, Š apca, Panč eva i Beograda. Koncert je iš ao pod imenom " Hleba i igara" a kao predgrupe nastupali su D' Boys i Siluete u kojima je tada gitaru svirao mladi Nikola Č uturilo. Za odr­ž avanje reda bilo je angaž ovano 170 milicionera i 340 redara. Bora je oč ekivao veliku guž vu pa se č ak sa prijateljima opkladio da ć e se, ako ne proda 10 000 karata, oš iš ati do glave Kako je prodato samo 8 000, Bora se zaista posle svirke obrijao do glave. A tome je prethodilo još jedno ritualno š iš anje. Te več eri grupa se oprostila od Vicka Milatović a koji je odlazio u vojsku, pa su ga odmah na bini oš iš ali i upristojili za armiju Umesto nje­ga, na bubnjarsku stolicu seo je Vlajko Golubović, č ovek koji je pre toga bio u sastavi­ma Tilt i Suncokret, a kasnije i u Bajaginim Instruktorima. Pauzu u radu grupe prvi je iskoristio Rajko Kojić i objavio mini LP " Ne budi me bez razloga" (PGP RTB 1983.). Na ploč i su svirali klavijaturista Lazar Ristovski, basista Neš a Japanac i Vlajko Golubović, a Bora je otpevao tri svoja i jedan Bajagin tekst. Tokom 1982. godine i Vicko je poradio na drugom planu Okupio je heavy metal grupu Ratnici, a po njegovom odlasku u vojsku oni su sa kanadskim muzič arima snimili album " Warriors" i potonuli u zaborav.

Krajem oktobra 1983 godine u organi­zaciji Saveza socijalistič ke omladine, Riblja č orba je održ ala č etiri koncerta u Bugarskoj, u okviru manifestacije Balkan, zona bez nuk­learnog naoruž anja. Prvi nastup u Plovdivu svirali su pred omladinskim aktivistima koji su dobili specijalne pozivnice, ali redari su imali muke da ih zadrž e zalepljene za sto­lice Na završ noj sveč anosti Č orba je svirala posle grč kog folklornog ansambla, bugar­skih ritmič nih plesač a i rumunskog omladin­skog pozoriš ta koje je izvelo simbolič nu pre­dstavu " Bauk kapitalizma napada omladinu Istoka". Grupu su upozorili da ne sviraju pesmu " Kako je lepo biti glup", a nisu bili odu­š evljeni ni kada su izveli " Ostani đ ubre do kraja".

U to vreme Bajaga priprema svoju ploč u " Pozitivna geografija", ali paralelno piš e pesme i za sledeć i Č orbin album " Več eras vas zabavljaju muzič ari koji piju". Kako u PGP RTB-u nisu ž eleli da Č orbi finansiraju sni­manje u Londonu, preš li su u zagrebač ki Jugoton. Ploč u je sa č lanovima grupe pro­ducirao Kornelije Kovač u Ljubljani, a miks je urađ en u Londonu. Odmah po objavljiva­nju, 1984. godine, republič ka cenzura je tri pesme proglasila moralno nepodobnim pa je ploč a dobila etiketu š und proizvoda i samim tim već u cenu u prodaji. Probleme su zbog tekstova stvorile " Magupi vam kvare dete" i " Besni psi" u kojoj, pored ostalog, Bora peva " Grč ki š verceri, arapski studenti, negativni elementi, maloletni delikventi i besni psi" š to je izazvalo internacionalne potrese. Ambasade tri arapske zemlje, pa č ak i afrič ke drž ave Zair ž alile su se zato š to je Bora izjednač io arapske studente i besne pse. Onda je Republič ko ministarstvo kul­ture naruč ilo struč nu analizu pesme, a pred Č orbin beogradski koncert stigao je zahtev iz SIP-a da se pesma ne izvodi

lako je grupa i dalje delovala kao celina, po izboru pesama na ploč i već tada je bilo jasno da se rad ne odvija kao ranije. Bora je nanizao seriju gorkih, depresivnih tekstova u kojima su dominirale konstrukcije " obo­ž avam ilovač u", " oko mene su u stvari licemeri i govnari", termini: " dž elati, streljanje, giljotina, veš ala, krastave ž abe i otrovne zmi­je". U pesmama " Ravnoduš an prema plač u", " Dž ukele ć e me dokosuriti", " Gluposti" i " Bes­ni psi" Bora je prolio litre ž uč i i jeda, baveć i se najcrnjom stranom ž ivota Na suprotnom kraju bio je Bajaga sa opuš tenim, zezadž ijskim pesmama " Kazablanka", " Muzič ari koji piju" i než nom baladom " Kad hodaš "

U proleć e 1984. pojavila se Bajagina ploč a " Pozitivna geografija" koju je publika odmah prihvatila lako Bajaga nije imao solistič ke ambicije, pozitivan efekat njego­vog koncerta u Domu sindikata, održ anog 21 aprila 1984 godine, rezultirao je pozivi­ma za nove svirke Ali pre toga su ga č ekale obaveze prema matič noj grupi. Proleć na turneja Riblje č orbe prolazila je prilič no loš e. Osam koncerata je otkazano zbog slabog interesovanja publike, a na ostalim nastupi­ma, pa i u Pioniru, bilo je poluprazno. Uz to Bora i Miš a su odluč ili da zamene Rajka Kojić a, jer se nije ponaš ao profesionalno, u skladu za zahtevima grupe. Zamerali su mu š to dva puta nije doš ao na televizijska sni­manja, nije se pojavio na jednoj konferenci­ji za š tampu, napuš tao je turneje i odlazio do Beograda i š to je loš e svirao. Rajko je smatrao da je tač na samo prva stavka, a Bajaga ga je uzeo u zaš titu izjavljujuć i da je samo jednom loš e svirao Na osnovu Bajaginog zalaganja, Rajko je ostao u grupi, ali je upozoren da se od septembra profesional­nije ponaš a. Naime, grupa je proglasila letnju pauzu Samo nekoliko dana pred put na ostrvo Mljet, Bora je pozvao Bajagu i rekao kako im jedan hotel u Solunu nudi deset hiljada dolara po č oveku za mesec dana letnje svirke. Bajaga mu je objasnio da se sprema na more a posle ima ugovorene svirke sa Instruktorima po radnim akcijama i da je glupo da Riblja č orba svira po hotelima. Ponudu za Grč ku odbio je i Rajko i to je bilo dovoljno da njih dvojica postanu bivš i č la­novi Č orbe. Ceo sluč aj je tih dana podigao veliku praš inu. Bajaga je iz novina saznao da viš e nije u grupi, kad je sa Mljeta doš ao u Dubrovnik, a ni Rajko Kojić nije bio na vreme obaveš ten.

Novi gitaristič ki par u Č orbi postali su Vidoja Bož inović (ex Opus, Rok maš ina) i Zo­ran Daš ić (ex Š amar) Vicko se vratio u gru­pu, a Vlajko je postao č lan Instruktora. Daš ić je sa grupom održ ao samo pet proba, pa je zbog porodič nih obaveza odustao od anga­ž mana. Kasnije je oformio grupu Legende za č iju je ploč u " Dođ i druž e do Srbije už e" Bora napisao sedam tekstova i komponovao muziku za dve numere. Umesto Daš ić a u grupu je stigao Nikola Č uturilo koji je tih sezona važ io za rent a gitaristu. Pre toga je svirao u grupama Kredit (od koje su kasnije nastali Laki pingvini). Bicikl, Zamba, Siluete, a proleć e 1984 godine proveo je kao č lan Električ nog orgazma. Vidoja Bož inović, zvan Dž indž er, je kao mlađ i brat Zorana Bož inović a, gitariste Rok maš ine, odrastao na hard rocku i gitarskim herojima, š to je sasvim odgovaralo koncepciji Riblje č orbe. Tih godi­na nije bio previš e aktivan a povremeno je svirao blues po klubovima. Nove č lanove Bora je uigravao na gotovo anonimnim na­stupima Tako su na poslednjoj več eri Beo­gradskog leta u Domu omladine 20. septe­mbra nastupili pod imenom Debeli Bogoljub i ljuti tezgaroš i. Uoč i svirke su samo prijatelji grupe znali da se iza tog blesavog imena kri­je Riblja č orba. Tokom č itave jeseni grupa je svirala po manjim salama uč vrš ć ujuć i veze novih č lanova i starosedelaca. U tom perio­du doš lo je do saradnje Bregović a i Đ orđ ević a koji su tada bili rivali Na ploč i " Bijelo dugme" (Kamarad-Diskoton 1984) Bora je napisao polovinu teksta i pevao je sa Goranom i Tifom u pesmi " Pedikulis Pubis". Samit na vrhu ponudio je zanimljivo sarajevsko-beogradsko viđ enje ž enskog sveta i pomoglo poljuljanom statusu Č orbe u tom mo­mentu A tokom zime i Č orba se povukla u studio Novu ploč u " Istina" snimali su Ratko Ostojić i Goran Vejvoda, a producent je opet bio Dž on Mek Koj. Goran Bregović je uzvra­tio posetu pevajuć i u pesmi " Disko miš ić ", a Dž indž er i Č utura su se potpisali kao autori po jedne pesme. Pre no š to je ploč a izaš la 1985 godine, grupa je novi materijal pred­stavila na koncertu u klubu Kuluš ić u okviru akcije Bolje vas naš li kada su beogradski bendovi gostovali u Zagrebu lako su mno­gi u to vreme smatrali Č orbu za stvar koja pripada proš losti, na koncertu su trijumfal­no isprać eni uz dva bisa. Bio je to prvi, pravi povratak u istoriji jugoslovenskog rocka i to najviš e zahvaljujuć i pesmi " Pogledaj dom svoj, anđ ele" Kao i pesme, i omot je bio oš tar: lica č lanova grupe su fotomontaž om ugrađ ena u nisku Ć ele-kulu. Naravno, ni rad na ovoj ploč i nije proš ao bez problema U Jugotonu su odbili da š tampaju pesme " Sna­ge opozicije", " Pogledaj dom svoj, anđ ele", " Alo" i " Dvorska budala", pa se Č orba bez mnogo premiš ljanja vratila u PGP RTB. Nji­hova merila u tom trenutku bila su manje stroga, odbili su samo " Snage opozicije", a u pesmi " Alo", stih " sa planine š akal zavija, tamo je Jugoslavija", zamenjen je u " ja iz dalekih predela posmatram tuđ a nedela". Od prvobitne ideje da se " Snage opozicije" objave kao samizdat singl se odustalo, jer su sve novine koje drž e do sebe š tampale tekst inkriminisane pesme.

U tom periodu " Anđ eo" je postao ključ na pesma Č orbe kojom su završ avali koncerte. Sluš aoci Hita nedelje 202 izabrali su je za hit 1985. godine, a februara 1990. godine za hit decenije. Spot je emitovan na MTV pro­gramu Na turneji po Rusiji č ak je pevao i Đ orđ e Marjanović i to kao molitvu. Na kon­certima se potvrdilo da obnavljaju popu­larnost. Na suludoj bosanskoj turneji na -20 stepeni koja je obuhvatala mesta Peć nik, Donja Mahala, Matuzić i i Tiš ina, Miš a Aleksić nije mogao da im se priključ i zbog bolesti, pa je bas svirao Ž ika Jelić iz YU grupe. Po godiš tima, ta situacija je bila sledeć a: Ž ika č etrdeset dve godine, Bora trideset dve a Č utura dvadeset dve. Maja 1985 godine ponovo su trijumfovali u beogradskoj Hali sportova, a Bora je sa pet godina zakaš nje­nja objavio prvu zbirku poezije " Ravnoduš an prema plač u". Za mesec dana je planulo 10 000 primeraka.

Februara 1986 godine grupa je objavila LP " Osmi nervni slom" ponovo u produkciji Kornelija Kovač a i sa novim gostima: glumi­ca Ana Kostovska pevala je u pesmi " Prokle­to sam", Jova Maljoković je odsvirao sakso­fon u " Jedan č ovek", a Edi Grant je otpevao dve strofe u pesmi " Amsterdam" i to tako š to su ga bukvalno posle njegovog nastupa u Pioniru odveli u studio. Pored pesme " Am­sterdam", udarni hit na ploč i bila je " Nemoj da ideš mojom ulicom", dok su ostale pesme zbog autocenzure muzič kih urednika bile na ledu. lako nisu bile niš ta oš trije od onih š tampanih na prethodnim albumima, pesme kao " Juž na Afrika 85 (ja ć u da pevam)", " Tu nema Boga, nema pravde", " Crno je dole" i druge teš ko su se putem medija probijale do sluš alaca. Poč etkom 1986. godine na sednici Komisije Predsedniš tva CK SKJ za informativno-propagandno delovanje č ak se raspravljalo o tekstovima Riblje č orbe. Poli­tič ke dileme nisu mnogo uticale na publiku pa je Č orba 8. marta 1986 pred deset hilja­da okupljenih na sarajevskom Rock uranku u Skenderiji započ ela svoju najuspeš niju tur­neju od vremena ploč e " Mrtva priroda" Kra­jem marta su posle č etvorogodiš nje pauze ponovo napunili Pionir i time potvrdili povra­tak na scenu

Zamah koji je grupa hvatala, iskoristio je Vicko pa je solistič ki diskografski prvenac objavio juna 1986. godine za PGP RTB LP " U ritmu srca malog doboš ara" producirao je Komelije Kovač, Vicko je pevao, a svirali su gitaristi Miodrag Ž ivadinović i Dragan Deletić Delta, basista Dragan Gajić i bubnjar Zoran Radovanović Baki. Sve pesmeje napi­sao Vicko uz pomoć Miodraga Ž ivadinović a. Već i deo tog materijala Vicko je pisao u vreme ploč e " Mrtva priroda" i tokom rada sa grupom Ratnici. Muzič ki izlet Vicko je upraž njavao tokom pauze Riblje č orbe, a ni Bora nije mirovao. Na ploč i grupe Kerber " Seobe" (PGP RTB 1986) gostovao je u pesmi " Č ovek od meda", a on i Č utura su im napisali tri teksta. U to vreme Bora je bio primoran da se oprosti od svoje karijere u malom fudbalu. Braneć i gol ekipe " Delirijum tremens" povredio je Ahilovu tetivu i zbog toga grupa nije održ ala seriju svirki na kojima su plani­rali da provere nove pesme pred publikom. Umesto toga, prvi put u karijeri snimali su demo verzije pesama za sledeć i LP. Krajem godine na MESAM-u su dobili nagrade kao rock grupa godine, Bora je proglaš en za najboljeg kompozitora, dok je Miš a autor hita godine, pesme " Amsterdam". Februara 1987 godine objavljuju devetu ploč u " Ujed za duš u" na kojoj je Bora komponovao samo tri i po pesme, a kao autori se potpisuju Dž indž er, Č utura i Miš a Tada rade i prvu obradu, š to ć e kasnije biti č esta pojava na njihovim ploč ama Pesma " Zadnji voz za Č ač ak" je obrada " Last Train To Clarksville" Nila Dajmonda (Neil Diamond) koju je svo­jevremeno izvodila grupa Monkees. Sem duhovite " Č lan mafije", u kojoj je na matricu karipske muzike Bora opisao Savez komuni­sta. Na ostatku ploč e gotovo da nema poli­tič kih tema. Dve Borine pesme " Nesreć nice, nije te sramota" i " Zaš to kuč e arlauč e" koje nisu uš le u konkurenciju za ploč u, objavlje­ne su na poklon-singlu koji je deljen uz prvih hiljadu albuma.

Popularnost koju je postigla prva Borina knjiga " Ravnoduš an prema plač u" rezultirala je njegovim aktivnostima i na tom planu. Intenzivno je drž ao več eri poezije, a ostvari­la mu se davnaš nja ž elja. Godine 1988. pri­maju ga u Udruž enje knjiž evnika Srbije, š to neki akademici dož ivljavaju kao uvredu. Oko njegovih pesama se i dalje dizala praš ina. Kada je u Sava centru 1987. godine na pro­slavi povodom godiš njice Studija B, govorio svoje stihove, javni tuž ilac je zaključ io da je

" uznemirio javnost". Ali, kako je govorio pesme koje su već objavljene po novinama i njegovim zbirkama, sud je odbio zahtev javnog tuž ioca za pokretanja postupka Jula 1988. godine dok je Bora u Baru govorio svoje stihove, prisutni milicioner je otkrio da je " verbalno vrijeđ ao patriotsko socijalistič ka osjeć anja građ ana" Odmah je presavio ta­bak, napisao prijavu koja je dovela do suđ e­nja na kome je Bora posle razvuč enog proce­sa oslobođ en optuž be

Desetogodiš njicu postojanja obelež ili su izdavanjem desetog albuma " Prič a o ljubavi obič no ugnjavi" i kompilacijom " Riblja č orba 10" koja je objavljena u ogranič enom tiraž u i nije se naš la u prodaji, već je bila pred­viđ ena za prijatelje grupe i radio stanice. Povodom jubileja odsvirali su koncert na Saj­miš tu na kome se okupilo 15 000 mladih Ali pre toga SUP im nije dozvolio da održ e besplatan koncert na platou ispred hrama Svetog Save na kome je još trebalo da sviraju Piloti i EKV. lako se situacija u zemlji sve viš e intenzivirala, na novoj ploč i gotovo da nije bilo politič kih tekstova Benigne teme " Avio­nu slomić u ti krila", " Kaž i ko te ljubi dok sam ja na straž i", " Oko mene" i druge govorile su o Borinom sve već em interesovanju za vannastavne aktivnosti kao š to su knjiž evne več eri. A personalni potresi u grupi su se i dalje nastavljali. Radeć i u Č orbi, Č utura je poč eo da piš e i za druge. Tako su se njegovi tekstovi naš li na ploč ama Dejana Cukić a, YU grupe, Kerbera, a 1988 godine je snimio i prvu solo ploč u " Devet lakih komada". Po objavljivanju druge ploč e Č utura 1. novem­bra 1989 odlazi iz grupe i upuš ta se u solo vode U trenutku kada su svi prognozirali prestanak rada Č orbe, u grupu dolazi gita­rista Zoran Ilić (rođ en 8 septembra 1959) koji je pre toga bio č lan sastava Bezobrazno zeleno. Sa njim 1990. godine snimaju LP " Koza nostra" koji je producirao Saš a Habić Nove pesme su prvo proveravali na udalje­nim terenima. Svirali su po naš im klubovi­ma u Š vedskoj, zatim Temiš varu, a potom u dalekoj Australiji Na snimanju su se opet obreli raznovrsni gosti. Dž oni Š tulić i č lanovi Azre pevali su prateć e vokale u pesmi " Al Kapone" u " Gde si u ovom glupom hotelu", pevale su Gorica Popović, Snež ana Jandrlić i Biljana Krstić, nekadaš nje č lanice Sun­cokreta, a klavijature na ploč i je svirao Saš a Lokner. Bora je u pesmi " Tito je vaš " nač eo sezonu pljuvanja po tada još uvek nedodir­ljivom mrtvom predsedniku, a erotsku zezalicu je opravio u pesmi " Crna Gora Bar" koja predstavlja obradu starog hita " Memphis Tennesy" Caka Berija. Temu " Baby" Bora je otpevao na loš em engleskom i za nju je tvr­dio da je komponovao kada je imao trinaest godina. Nove pesme Č orba je proverila na starom terenu. Septembra 1990 godine opet su uspeš no nastupili na Taš majdanu.

Tokom ratnih godina Č orba je povre­meno svirala u inostranstvu i oglaš avala se ploč ama koje nisu ostavljale dublji trag. LP " Labudova pesma" prvobitno je bio zamiš ljen kao oproš tajni, ali su odluč ili da rade i dalje, Ploč a je snimana krajem 1991. godine u Beč u i sem pesme " Kad sam bio mlad" obra­da " When I Was Young" Erika Bardona nije­dna druga se nije zadrž ala u medijima. Do­duš e, sa ploč e su izbač ene tri predviđ ene pesme Olivera Mandić a. Ni sa sledeć om ploč om " Zbogom, Srbijo" nisu bolje proš li. Uz obrade " Zelena trava doma mog" iz reper­toara Toma Dž onsa (Tom Jones), " Danas nema mleka" grupe JHermans Hermits i " Tam­na je noć " Marka Bernsa (Mark Bernes) iz istoimene pozoriš ne predstave, već ina osta­lih pesama je odmah potonula u zaborav. Jedinu novinu u grupi predstavljao je klavijaturista i koproducent te ploč e, Vlada Barjaktarević (ex Van Gogh)

U solo vodama Vicko se opet ogledao 1996. godine kada je u okviru grupe Indi­janci za ITMM objavio CD sa porno orijentisanim pesmama On je u ulozi pevač a i auto­ra pesama, a grupu još č ine gitarista Goran Repinc, basista Slavko Radosavljević i bub­njar sastava Block Out Miljko Radonjić. Na snimanju je gostovao Rajko Kojić, a ploč a je naiš la na nepodeljeno zgraž anje kritike. Kra­jem 1990. godine Indijanci su objavili ploč u " Ne mož e biti veselije" (HiFi Centar)

Leta 1996. godine kada je Č orba svirala u Republici Srpskoj na mitinzima stranke SDS, sa njima nije nastupio Zoran Ilić i tada je objavljeno da viš e nije č lan grupe. Na disku " Ostalo je ć utanje" koji je Č orba tada objavila, naš la se " Ljubomorko", obrada " Jelaous Guy" Dž ona Lenona i narko-pesma " Gnjilane", obrada pesme š vajcarskog muzi­č ara Pola Hofera. Tema " Odlazi od mene, ubico, idi" je iz pozoriš ne predstave " Moskva-Petuš ki" i u njoj uz Boru pevaju bivš e č lani­ce Suncokreta Snež ana, Bilja i Gorica. U temi " Gastarbajterska" iskoriš ć en je citat " Už ič kog kola" koji je na harmonici odsvirao Duš an Suvajac iz grupe Legende. Paralelno sa tom ploč om, Bora je u Republici Srpskoj za Radio Bijeljinu objavio solo CD " Njihovi dani" sa politič kim pesmama od kojih je najviš e od­skoč ila " Baba Jula". Povodom nove ploč e Riblja č orba je odsvirala seriju nastupa u Kanadi, Australiji i Evropi. Poč etkom 1997. godine objavili su kompilaciju " Treć i srpski ustanak" na kojoj je izbor politič kih pesama nastalih tokom č itave karijere. Od ranije ne­objavljenih materijala tu su " Snage opozicije", snimljena još 1985. godine i " Volim i ja vas", nastala tokom građ anskog protesta u zimu 1996/1997 Poč etkom 1997. godine Č orba je održ ala turneju pod nazivom " Po slobodnim gradovima Srbije" koju su završ ili sa dva prepuna koncerta na Taš majdanu

Tokom karijere Bora je pisao pesme za mnogo drugih grupa i pevač a, a autor je tekstova za narodnjak " Neka me ne zabo­rave devojke sa Morave" i nove starogradske " Stani malo kafanski svirač u". Zanimljivo je da je jedan od najveć ih hitova Bebekove solo karijere " Sinoć sam pola kafane popio", upra­vo izaš ao iz Borine kuhinje Pored toga, po­mogao je afirmaciji beogradskih novotalas-nih grupa zalaž uć i se sa Encom Lesić em za snimanje ploč e " Paket aranž man". Minuli rad Č orbe odrazio se na kaseti " Neš to kao Dž imi Hendriks" (Shelter Records 1996), mlade slovenač ke grupe Zakloniš č e prepeva, koja je obradila pesmu " Zvezda potkrovlja i sutere­na" sa samog poč etka Č orbine karijere

Tokom plodne karijere Bora je objavio pet zbirki pesama " Ravnoduš an prema plač u" (1985.), " Hej Sloveni" (1987), " Prvih deset godina je najtež e" (1988.), " Neć u" (1989.) i " Psihopata i lopata" (1997.) koje su prodate u preko 150 000 primeraka stoje tiraž kojim se retko koji ovdaš nji pesnik mož e pohvali­ti Nosilac je priznanja Branko Č opić za sa­tiru, nagrade Brankovo kolo zbog " oč uvanja srpskohrvatskog jezika i svež eg pesnič kog izraza" Dobio je č etiri Oskara popularnosti, proglaš avan je za kompozitora, pevač a, lajavca godine. Radio je muziku za pozoriš ne predstave " Bonton", " Siroti mali hrč ki", " Tam­na je noć " i film " Atoski vrtovi" Stojana Stoj-č ić a U pozoriš tu Radović izvodio je mono­dramu " Ja ratujem sam", a objavio je i kase­tu " Bora prič a gluposti" koju je slovenač ki Helidon prodao u tiraž u već em od 80 000 primeraka Borini hobiji su pecanje i fudbal (rezervni golman je FK Pekar) a piš e i za sati­rič ni list " Naš a krmač a" Godine 1990 osno­vao je š eretsku Partiju obič nih pijanaca (POP) Ubrzo po osnivanju, stranka je uš la u principijelnu koaliciju sa SUP-om (Savez už ivalaca piva) i Flaš istič kom strankom. Za stra­nač ke simbole odabrali su srk i č epić i povuk­li se u mir svojih omiljenih kafana. Tokom prve polovine devedesetih, Bora je inten­zivno pomagao mladoj grupi Minđ uš ari iz Knina koji su svirali kao predgrupa Č orbi. Snimao je i sa Bajom, malim Knindž om. Filmski reditelji su mu u viš e navrata nudili uloge, ali ih je sve redom odbio, zbog loš ih scenarija.

Rajko Kojić je posle duge bolesti umro 11. aprila 1997. godine u rodnom selu Jarkovac. Č utura ž ivi u Londonu od novem­bra 1991. godine. Miš a je vlasnik prodavnice instrumenata u trž nom centru Skadarlija. Dž indž er je i dalje student arhitekture i stal­no najavljuje solo ploč u, like radi sa grupom Babe, a Vicko je muzič ki urednik u Hi fi cen­tru.

 






© 2023 :: MyLektsii.ru :: Мои Лекции
Все материалы представленные на сайте исключительно с целью ознакомления читателями и не преследуют коммерческих целей или нарушение авторских прав.
Копирование текстов разрешено только с указанием индексируемой ссылки на источник.